KORPORATIVNI DUG VRIJEDAN 586 MILIJUNA EURA I 150 MILIJUNA KUNA
Tijekom ove godine nekoliko je vodećih hrvatskih tvrtki, poput Plive, Podravke, Agrokora i Atlantic Grupe, izdalo vlastite, korporativne obveznice, a nova mogućnost financiranja korporacija rezultirala je i razvojem domaćeg tržišta korporativnih obveznica, stoji u izdanju Raiffeisenbank Austrije (RBA) "Korporativne obveznice".
Domaće tržište korporativnog duga, prema podacima RBA i Zagrebačke burze, danas čini sedam euro i jedna kunska korporativna obveznica, a njihova je ukupna vrijednost 586 milijuna eura i 150 milijuna kuna.
Najveći dio korporativnih euroizdanja, odnosno 230 milijuna eura, odnosi se na obveznice Agrokora, a slijedi BINA Istra, čije je izdanje korporativnih obveznica vrijedno 210 milijuna eura.
Plivino je izdanje, pak, vrijedno 75 milijuna eura, Podravka je izdala obveznica u vrijednosti 27 milijuna eura, Belišće 17 milijuna eura, Atlantic grupa 15 milijuna eura, a Plava laguna 12 milijuna eura. Jedino kunsko izdanje, ono Hypo Alpe-Adria-Banke, vrijedno je 150 milijuna kuna.
No, njima se još uvijek ostvaruje manje od 2 posto prometa na hrvatskom dužničkom tržištu, na kojem prevladavaju državne obveznice. Domaće tržište državnog duga, naime, vrijedno je 1,72 milijarde eura i milijardu kuna.
Ipak, osim novog izvora financiranja tvrtki, korporativna su izdanja obveznica otvorila i novu mogućnost ulaganja mirovinskim i investicijskim fondovima. Oni su, naime, sredinom ove godine raspolagali s imovinom većom od 9 milijardi kuna, što ih čini najvećim institucionalnim ulagačima na domaćem financijskom tržištu.
Krajem lipnja korporativne su obveznice činile 6,36 posto portfelja mirovinskih i investicijskih fondova, a u RBA očekuju da će interes za korporativne obveznice pojačati i jačanje osiguravajućih društava, kao i potrebe diversifikacije njihovih portfelja.
Analizirajući cijene domaćih obveznica tijekom ove godine, u RBA ističu kako je su one bile pod utjecajem tečajnih volatilnosti na domaćem deviznom tržištu. Naime, domaće se obveznice s valutnom klauzulom trguju prema srednjem tečaju HNB-a na dan trgovine, a kako su dosadašnjim tijekom godine dominirala su aprecijacijska kretanja kune, cijene obveznice su smanjene.