Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Snježana Bagić za Radio slobodnu Europu ističe da je hrvatska vlada svoj odnos prema haaškim zatvorenicima regulirala posebnim vladinim odlukama kojima je uporište u međunarodnoj obvezi svake države da brine o svojim građanima u inozemstvu. Po Bečkoj konvenciji, svaka je država dužna skrbiti o svojim državljanima kada se protiv njih vodi postupak u drugim državama, kaže Bagić za RFE.
Hrvatsko Ministarstvo obitelji, branitelja i generacijske solidarnosti usvojilo je početkom svibnja ove godine i posebnu Odluku o financijskoj potpori za školovanje djece haaških zatvorenika, tako državni tajnik ovog ministarstva Tomislav Ivić, kaže da stipendiju trenutno prima 19-ero djece, prenosi postaja.
"Predškolska, osnovnoškolska i srednjoškolska djeca primaju stipendiju od 500 kuna, dok studenti imaju stipendiju od tisuću kuna što ukupno godišnje iznosi 150 tisuća kuna. Državnu potporu primaju djeca Kordića, Čerkeza, Josipovića, Markača, Rajića, Šantića, Furundžije, Martinovića i Ljubičića", kaže za RFE Ivić.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski u razgovoru za postaju istaknuo je da se iz hrvatskog državnog proračuna u zadnjih sedam ili osam godina platilo više od 10 milijuna dolara za obranu osumnjičenika u Haagu što smatra da je "bez presedana".
Iz vladinih ureda postaja nije uspjela dobiti konkretnu potvrdu o novcima iz proračuna namijenjenih upravo u tu svrhu, no odvjetnik Tihomira Blaškića Anto Nobilo tvrdi da se plaćanje odvjetnika odnosilo samo na slučaj Blaškić i to na temelju ugovora koji je Vlada Republike Hrvatske napravila s američkim odvjetnikom i s njim još 1996. godine, prenosi RFE.
Blaškić izjavljuje da ne zna koliko je hrvatska država plaćala američkom odvjetniku, a njegov odvjetnički ured u Zagrebu dobivao je "onoliko koliko bi dobivao i u Haagu da smo bili branitelji po službenoj dužnosti, a to je bruto oko 20 tisuća eura mjesečno", prenosi RFE.
Među haaškim zatvorenicima najviše je državljana BiH, "bez obzira što neki imaju dvojno, hrvatsko državljanstvo", a država BiH odgovornost za zločine podijelila je na entitete, tako o Srbima brine Republika Srpska, a Bošnjacima i Hrvatima Federacija BiH, bilježi postaja.
Prema Zakonu o suradnji RS-a s haškim sudom, vlada tog entiteta prošli je mjesec tek donijela i započela primjenu Odluke o pomoći haaškim zatvorenicima koja se odnosi samo na one u pritvoru bez pravovaljane presude, dok se na one koji izdržavaju kaznu zatvora ova odluka ne odnosi, kaže Živorad Mijatović za RFE iz Ureda za odnose RS-a s haaškim sudom.
Vlasti Federacije BiH ne izdvajaju posebno pomoć obiteljima haaških optuženika, već u okviru pomoći socijalno ugroženim obiteljima za koje se ove godine iz proračunskih sredstava izdvojilo 500 tisuća konvertibilnih maraka, kazao je postaji pomoćnik federalnog ministra za rad i socijalnu politiku Asim Zečević.
Postaja ističe da ni u jednom od entiteta BiH nije predviđena pomoć "dobrostojećima", a postoji i razlika jesu li se osumnjičeni dragovoljno predali ili su uhićeni. Tako primjerice u Republici srpskoj članovi obitelji onih koji su se dragovoljno predali dobijaju prošlogodišnju prosječnu plaću u RS-u, a uhićenih "nešto manji iznos", saznaje RFE u Uredu RS-a za suradnju sa sudom u Haagu, dok će se u Federaciji BiH kriteriji o pomoći obiteljima optuženika znati tek krajem mjeseca, no riječ će biti o jednokratnoj pomoći za putne troškove članova i mogući smještaj u Haagu, prenosi postaja i ističe da obje entitetske vlasti za mogućnost plaćanja obrane, "barem službeno", nisu i neće izdvajati novac.