Deutsche Welle/Bonn - SDP i HSS bude se iz letargije
Popularnost Hrvatske demokratske zajednice ne jenjava pa su stranke bivše vladajuće koalicije odlučile udružiti snage za predstojeće izborne nastupe, bilježi Deutsche Welle u osvrtu na predizborne pregovore SDP-a i HSS-a.
Odnosi te dvije stranke bili su za vrijeme koalicijske vlasti opterećeni brojnim trzavicama pa čudi odluka SDP-a da prvog partnera potraži upravo u HSS-u, napominje postaja.
"Ta je stranka - bez obzira na skromnu potporu birača u najnovijim anketama - osvajala na parlamentarnim izborima u pojedinim županijama i do 30 posto potpore birača pa je logično što smo najprije otvorili razgovore s njima", tumači u izjavi za postaju podpredsjednica SDP-a Milanka Opačić.
SDP će u najskorije vrijeme početi pregovore i s HNS-om jer rezultati parlamentarnih izbora kao i ankete o političkom raspoloženju građana kazuju da zajednički nastup bivših članica koalicije jamči njihovu pobjedu na lokalnim izborima, najavljuje Opačić.
Najave zajedničkog nastupa članica nekadašnje koalicije ne brinu HDZ, navodi DW, prenoseći ocjenu predsjednika HDZ-ova kluba zastupnika Luke Bebeića da su stranke koje nemaju nikakve programske sličnosti a jedina im je politika rušenje HDZ-a osuđene na neuspjeh.
Der Standard/Beč - Vječni rat politike i medija i dalje odnosi žrtve
I u tranzicijskim i u društvima s dugom demokratskom tradicijom borba za kontrolu nad tiskanim i elektronskim medijima pojačano ulazi u samo žarište politike, konstatira bečki Der Standard u osvrtu na ubojstvo izdavača ruskog izdanja časopisa Forbes Paula Hlebnikova.
"Tko se još sjeća još uvijek nerazjašnjenog naručenog ubojstva spornog mađarskog medijskog mogula Janosa Fenyoea? Je li kontroverzni ukrajinski predsjednik Kučma neizravno dao nalog o ubojstvu neugodnog istraživačkog novinara kao što je tvrdio jedan odmetnuti pripadnik obavještajnih službi?
Tko stoji iza niza netransparentnih medijskih transakcija u Poljskog i Hrvatskoj, Mađarskoj i Slovačkoj", navodi bečki list primjere nezakonitog utjecaja politike na medije.
Istodobno ne bi bilo pravedno pretpostaviti da je težnja prema nadzoru nad medijima prisutna samo u Rusiji i ostalim postkomunističkim državama ali je na Zapadu doba osvita kapitalizma odavno završilo pa su i metode koje vlastodršci na potezu od Washingtona do Pariza primjenjuju u odnosu prema istraživačkom novinarstvu diferencirane i rijetko se kreću na rubu zakonitosti.
Puno toga ovisi i o stavu izdavača odnosno šefova televizijskih postaja, ističe Der Standard, navodeći primjer sada već pokojne izdavačice Washington Post-a Katherine Graham koja je osigurala otkrivanje afere Watergate ali i medijskog mogula Ruperta Murdocha koji je iz poslovnih interesa u Kini zabranio svojim postajama u Hong Kongu emitiranje BBC-jevih vijesti.
Zabilježeni su i slučajevi kupovine novina odnosno postaja kako bi se ušutkali nepoćudni novinari, podsjeća bečki list, zaključujući da moć prešućivanja i dalje ostaje središnji čimbenik u odnosu političko-financijskih vlasti i nezavisnost novinarstva.
VOA/Washington - Kleveta putem medija treba biti predmet građanskog a ne kaznenog postupka
Problem novinarske autocenzure dominantan je problem u svim bivšim komunističkim državama, ističe u razgovoru za Glas Amerike Gerhard Šarić, aktivist američke nevladine organizacije IREX koja pomaže razvoj neovisnih medija i građanskog društva širom svijeta.
"Do njega danas dolazi najčešće iz ekonomskih razloga - novine si ne mogu priuštiti da pišu, recimom protiv nekih političara ili protiv nekih ekonomskih interesa, tumači Šarić, ističući da IREX protivi svim oblicima auto-cenzure i kaznenog progona novinara.
Iako je Hrvatska u nedavno objavljenom izvješću IREX-a o položaju neovisnih medija u državama Balkana i Euroazije zauzela čelno mjesto, "što znači da su u njoj neovisni mediji najsnažniji", tumači VOA, hrvatski novinari susreću se i danas s problemom auto-cenzure, čemu pridonose i presude u slučaju Letinić i Jurić, naglašava postaja.
"Mi osuđujemo takvu praksu. Smatramo da bi se slučajevi klevete odnosno uvrede trebali rješavati u parničnom, građanskom postupku, a ne putem kaznenog zakona", ističe Šarić u razgovoru za VOA-u.
Ako pak objava neistinitih informacija pogodi građane, Šarić podsjeća da u takvim slučajevima treba kontaktirati Hrvatsko novinarsko društvo: "Oni prate takve slučajeve i ako se novinari ne drže etičkog kodeksa, postoji mogućnost da ih se pozove na odgovornost", tumači Šarić.
"U flagrantnim slučajevima postoji mogućnost parnice, no to se treba odlučiti od slučaja do slučaja", dodaje aktivist IREX-a.
Glas javnosti/Beograd - Komasović tvrdi da je od hrvatskih vlasti dobio potvrdu da lipicanci nisu ukradeni
Najnoviji zaplet u slučaju povrata lipicanaca Hrvatskoj upućuje na zaključak da je propao scenarij predaje konja, koji su sredinom svibnja dogovorili srpska ministrica poljoprivrede Ivana Dulić-Marković i njezin hrvatski kolega Petar Čobanković, ocjenjuje beogradski list "Glas javnosti".
Po tom je scenariju ministrica Dulić-Marković trebala dojahati do hrvatske granice na lipicancu kojeg je na granici trebao uzjahati ministar Čobanković, podsjeća beogradski list.
Mihajlo Komasović, bivši šef ergele u Lipiku koji je konje prebacio u Srbiju, opovrgava informaciju, objavljenu na site-u srpskog ministarstva poljoprivrede, da početkom ovog mjeseca povjerenstvu tog ministarstva nije bilo dopušteno da vidi konje i uvjeri se u njihovo stanje. Taj se posjet poklopio s pojavom konjskog kašlja a članovi povjerenstva prihvatili su činjenicu da su konji u to vrijeme bili u izolaciji, prenosi "Glas javnosti" Komasovićeve riječi.
Komasović također tvrdi da konji nisu ukradeni: "O tome svjedoči i potvrda koju su izdale hrvatske vlasti u kojoj se kaže da krađe nije bilo", dodaje on.
Bivši šef lipičke ergele tumači da je "uz suglasnost tadašnjih političkih struktura i teritorijalne obrane" 88 konja iz Lipika premjestio u Bosnu, ističući da "država Srbija nikaka nijednim činom nije učinila ništa kako bi pomogla u spašavanju konja već se ponašala kao da taj problem ne postoji", prenosi "Glas javnosti".
Oslobođenje/Sarajevo - Slučaj Legija pokazuje kako od pripadnika podzemlja nastaje nacionalni junak
Milorad Ulemek Legija tipski je uzorak podzemlja koje su nacionalni čelnici - bilo da su napadali ili se branili - regrutirali za potrebe rata i promovirali ih u junake, komentira sarajevsko "Oslobođenje" suđenje optuženom za ubojstvo srpskog premijera Zorana Đinđića.
Srbija je ovovremena Augijeva štala, konstatira sarajevski list, dodajući da se iz te zemlje "još prije petnaest godina počeo širiti nepodnošljiv i otrovan smrad, spoj velikodržavnog nacionalizma, boljševičko-četničkog nasilja, kriminala i korupcije, koji se uskoro proširio i na susjedne zemlje, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu".
Od tog su otrova stradale stotine tisuća ljudi a milijun ih je ostalo bez doma, podsjeća list i napominje: "I Tuđman je volio svoje pse rata i brinuo da budu u dobroj kondiciji. Oni su ubijali srpske civile i palili njihove kuće a Otac nacije dijelio im je odličja", naglašava "Oslobođenje", dodajući da je Tuđman Hrvatskoj ostavio u nasljeđe najagresivniju desnicu u Europi.
Zagreb danas "ispunjava gomile formulara" koji mu stižu iz Bruxellesa i čini se da to dobro radi ali provjera navedenih podataka tek slijedi, upozorava "Oslobođenje.
Pokaže li se da oni nisu realna slika stvarnosti, ulazak u europsko dršutvo bit će upitan, zaključuje sarajevski list.
FT/London - Iskustvo iz Austrougarske monarhije pomaže istočnoeuropskim burzama?!
Akvizicija budimpeštanske burze tek je prvi korak na putu prema stvaranju šire mreže regionalnih tržišta u istočnoj Europi, tumači predsjednik bečke burze Stefan Zapotocky u razgovoru za The Financial Times.
"Nova suradnja Beča i Budimpešte može biti temelj za proširenu suradnju s burzama u Češkoj Republici, Slovačkoj, Hrvatskoj i Srbiji", tumači Zapotocky, dodajući da će pri tome pomoći snažne kulturne i trgovačke veze među bivšim članicama Habsburške monarhije.
Udruženje burzi bit će poduprto mogućnošću zajedničke prodaje dionica ali svaka će burza zadržati zasebni identitet i upravu, naglašava šef bečke burze, koja će - kao najveća i jedina s dugom tradicijom djelovanja na slobodnom tržištu - biti središnji element mreže. No, sve će burze biti "partneri s jednakim pravima", naglašava Zapotocky u razgovoru za londonski list.
Kao mogućeg partnera Zapotocky spominje i Poljsku ali opovrgava vijesti da će bečka i budimpeštanska burza uskoro objaviti ponudu za kupovinu varšavske burze, prenosi FT.
Nova tržišta u istočnoj Europi bilježe snažan rast ali ih koči niska likvidnost i mali broj tvrtki čije su dionice uvrštene u kotaciju na burzi a predsjednik bečke burze tvrdi da će im međunarodna suradnja pomoći da podignu standarde i poboljšaju usluge, navodi FT.