Dnevnik/Novi Sad - Hrvatska ne može zaobići pitanje povrata stanarskih prava srpskim izbjeglicama
"Proces vraćanja stanarskog prava čeka Hrvatsku jer će bez rješenja tog pitanja put Hrvatske u EU sasvim sigurno biti otežan", upozorava u razgovoru za novosadski "Dnevnik " predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i saborski zastupnik dr. Vojislav Stanimirović.
"Dosad smo primili 6200 zahtjeva za povrat stanarskog prava a vraćeno je 1250, i to samo u gradovima kao što je Vukovar ili Knin, jer tamo stanovi nisu ni bili prodavani", tumači Stanimirović za novosadski list.
"U Zagrebu, Osijeku, Karlovcu i drugim gradovima taj proces još ne ide zato što su sporazumom koji smo potpisali sa Sanaderom hrvatske vlasti kupile vrijeme tako što su omogućile da se do kraja ove godine mogu podnijeti zahtjevi za povrat stanarskog prava i time ujedno dale priliku ljudima koji odluče živjeti u Hrvatskoj da podnesu takav zahtjev", dodaje čelnik SDSS-a.
Najavljujući da sljedeće godine započinje proces povrata stanarskog prava, on objašnjava da će "država, budući da su u pitanju uglavnom državni stanovi, davati mogućnost da svi koji to budu željeli žive u tim stanovima i plaćaju stanarinu, kao nekad kad su imali stanarsko pravo".
Po podacima Povjerenstva za izbjeglice SCG-a na teritoriju Srbije i Crne Gore boravi 50 tisuća bivših nositelja stanarskog prava iz Hrvatske a njih 18 tisuća podnijelo je zahtjev za povratom tog prava, ističe novosadski "Dnevnik", navodeći i procjene OESS-ove misije u Hrvatskoj da je u sedam hrvatskih gradova stanarsko pravo izgubilo 24 tisuće ljudi dok prema statistici HHO-a taj broj nije veći od 10 tisuća.
U međuvremenu je srpskoj zajednici u Hrvatskoj vraćeno 445 nelegalno korištenih kuća a taj status još uvijek ima 55 kuća, izjavljuje Vojislav Stanimirović za novosadski "Dnevnik", ističući da je "srpska strana imala prilično razumijevanja" kada je riječ o roku za povrat imovine "koju su tijekom godina razni nivoi vlasti davali na privremeno korištenje".
Napominjući da se srpski saborski zastupnici jednom mjesečno sastaju s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom radi analize provedbe sporazuma o povratu imovine, Stanimirović podsjeća da krajem rujna ističe rok za podnošenje zahtjeva za obnovu kuća i najavljuje da će pratiti njihovo rješavanje: "Ovisno o tome donijet ćemo odluku hoćemo li i dalje podupirati Sanaderovu vladu", ističe on za "Dnevnik".
RFE/Prag - HDZ se vraća praksi političkih pritisaka na medije
Nova HDZ-ova vlada vratila se staroj praksi političkih pritisaka na medije, naročito na Hrvatsku televiziju, konstatira Radio Slobodna Europa u osvrtu na napad podpredsjednika vlade Andrije Hebranga na HTV-ova novinara Zorana Šprajca.
U telefonskim intervencijama urednicima i novinarima Hrvatske televizije prednjače upravo podpredsjednici vlade Andrija Hebrang i Jadranka Kosor, bilježi postaja, prenoseći napomenu sveučilišnog profesora novinarstva i dugogodišnjeg novinara Stjepana Malovića da "nažalost, Hebrangu ovo nije prvi put i nije u tome usamljen".
"To sada postaje na neki način stil ophođenja Vlade s medijima a predsjednik Vlade tome daje punu potporu", tvrdi Malović za RFE.
Hebrangov ispad odskače svojim primitivizmom među aktualnim političkim pritiscima na HTV, ističe postaja, navodeći također mišljenje profesora Malovića da je poslušnički odnos čelnih ljudi televizije ali i njezinog vijeća koje nije reagiralo na pritiske "pokazatelj koliko je još duboko ukorijenjeno ono 'veži konja gdje ti aga kaže'".
Za Malovića je paradigmatičan bio slučaj auto-ceste kroz Liku, prenosi postaja: "Svaki prolaznik koji je vozio trasom buduće auto-ceste vidio je svojim očima da su zemljani radovi još u tijeku i da vijadukti nisu gotovi, da je teško očekivati da će biti gotova do 30. lipnja ali mediji nisu objavili fotografije toga, nisu izvijestili kakvo je pravo stanje sve dok se nije oglasila vlast", podsjeća Malović za RFE.
Novinari shvaćaju svoju ulogu kao prenositelja poruka Vlade a ne kao samostalnog istraživača, upozorava Malović, zaključujući da su "u nekim stvarima napravili pomake ali se još nisu u potpunosti oslobodili tog pritiska".
Dnevnik/Novi Sad - Do kraja godine Beograd će osigurati novac za povlačenje vojske s granice s Hrvatskom
Do kraja godine trebao bi biti osiguran novac za povlačenje pograničnih vojnih postrojbi s granice SCG-a i Hrvatske i za prepuštanje granice pograničnoj policiji, prenosi novosadski "Dnevnik" najavu ministra obrane SCG-a Prvoslava Davinića.
Ministar Davinić istaknuo je da će sa srpskim ministrom unutrašnjih poslova Draganom Jočićem već razgovarao o tehničkim detaljima a naveo je i da će policiji biti prepuštene karaule i neka prijevozna sredstva te da će "dio graničara, uglavnom vojnika" prijeći u pograničnu policiju, prenosi novosadski list.
Glavni stožer vojske SCG-a već izrađuje plan povlačenja vojske, napominje ministar obrane SCG-a, ističući da zasad nema dovoljno novca da policijske postrojbe zamijene vojne i na drugim dijelovima granice SCG-a, prenosi "Dnevnik", dodajući da "ni ministar Davinić ni bilo tko drugi ne govori o tome koliko je novca potrebno da bi policija preuzela od vojske čuvanje državne granice".
Nakon promjene vlasti u Beogradu glavni stožer vojske SCG-a ponovno je inicirao povjeravanje zaštite granice policiji, napominje "Dnevnik", ističući također da su izostala ulaganja u proteklih 50 godina rezultirala zastarjelim sustavima zaštite pa se očekuje pomoć međunarodne granice u realizaciji tog projekta.
TAZ/Berlin - Njemačka provincija ne želi spomen-područje na mjestu nekadašnjeg logora Sandbostel
Preživjeli svjedok Holokausta iz Hamburga Ivar Buterfas čvrsto je odlučio osigurati međunarodnu pozornost svojoj nakani da na mjestu nekadašnjeg nacističkog koncentracijskog logora Sandbostel kod Bremervoerdea sagradi spomen-obilježje, bilježi Die Tageszeitung.
Buterfas je pozvao 14 diplomatskih predstavnika, uključujući i one iz Poljske, Hrvatske i Francuske, u Sandbostel kako bi na političkoj razini podvrgnuo pritisku njemačkog kancelara Gerharda Schroedera, nekadašnjeg premijera savezne zemlje Donje Saske gdje se nalazio i koncentracijski logor.
"Schroeder bi trebao ispuniti obećanje koje je dao na Dan-D u Francuskoj: naime, da će se zalagati za pamćenje i preuzeti odgovornost za prošlosti", ističe Buterfas, koji je u vijećnici Bremervoerdea želio čitati izvatke iz svoje biografije zatočenika logora ali mu je to zabranjeno.
Hamburško gradsko vijeće odlikovalo je Buterfasa "medaljom za zasluge za narod" zbog "zalaganja za opće dobro" a grad Bremervoerde proglašava ga nepoželjnom osobom, ne dopuštajući preživjelim logorašima da posjete lokaciju nekadašnjeg logora, naglašava TAZ, podsjećajući pritom da su nacisti u koncentracijskom logoru Sandbostel ubili 50 tisuća a internirali čak milijun ljudi.
Mjesto Sandbostel godinama se opire proglašenju spomen-područja na mjestu gdje se nekada nalazio koncentracijski logor, bilježi berlinski list, podsjećajući da općina, okrug i savezna zemlja Donja Saska neprekidno međusobno prebacuju nadležnost za taj projekt.
NOEN/St. Poelten - U Opatiji ukraden još jedan autobus
Autobusni prijevoznik Josef Langthaler pretrpio je znatnu štetu kada mu je pred jednim hotelom u Opatiji u Hrvatskoj ukraden autobus vrijedan 200 tisuća eura, bilježi Niederoesterreichische Nachrichten.
"Nimalo me ne tješi izjava tamošnje policije da je u protekla tri mjeseca ukradeno čak šest autobusa - posebno zato što je pronađeno samo jedno vozilo, i to samo zato što je premoreni lopov spavao na jednom parkiralištu", tumači za NOEN Josef Langthaler.
Vozač nije vjerovao vlastitim očima kada je primijetio nestanak autobusa - i to usprkos činjenici da je vozilo bilo uredno zaključano i osigurano, navodi list.
Policija je odmah pokrenula istragu koja nije donijela rezultata a sreća je u nesreći što u autobusu nije bilo vrijednih predmeta, zaključuje NOEN.
Die Presse/Beč - U inozemstvu hrvatska vina još uvijek imaju status egzotičnog rariteta
U Hrvatskoj se nakon pada komunizma počela relativno brzo razvijati vinska scena, bilježi bečki "Die Presse".
Još nije dokončan proces privatizacije velikih državnih vinarija a paralelno se već osnivaju manje, privatne vinarije, naglašava bečki list, podsjećajući da hrvatski proizvođači vina u unutrašnjosti zemlje i na obali njeguju višestoljetnu tradiciju.
Iako su u proteklom desetljeću neka vina opetovano nagrađivana u inozemstvu, ostala su slabo poznata i cijenjena izvan granica Hrvatske i smatra ih se još uvijek egzotičnim raritetom, ističe Die Presse, napominjući da to vrijedi i za Austriju koju od Hrvatske dijeli manje od 100 kilometara.
"Hrvatska uopće nema image vinske zemlje jer nema ni socio-politički image kao zemlja", tumači za bečki list Antun Katunar, "zvijezda u usponu" na hrvatskoj vinskoj sceni.
"Hrvatska premalo izvozi", izjavljuje za "Die Presse" Hans Karall, ravnatelj Occult-a i uvoznik vina iz jugoistočne Europe sa sjedištem u Klosterneuburgu, upozoravajući da "onaj tko želi prodavati svoja vina na novom tržištu treba sniziti cijene za 20 do 30 posto".
Pavlijić KEG, jedan od bečkih uvoznika, prodaje hrvatska vina samo hrvatskim restoranima, objašnjavajući da je morao obustaviti prodaju Austrijancima "jer su previše skeptični i očekuju jako niske cijene", prenosi list njegove riječi.
Hrvatski se pak vinari žele probiti i na inozemna tržišta ali skreću pozornost na malu količinu vina, nedovoljnu za izvoz, te na nepostojeći marketing i na izostalu potporu države, navodi "Die Presse" njihovu ocjenu, uz opći zaključak da država i cehovske udruge ne čine dovoljno kako bi se ta situacija popravila.