FT/London - Glavni je hrvatski problem gospodarstvo i nezaposlenost
Usprkos oduševljenju odlukom Bruxellesa da Hrvatskoj dodijeli status kandidata za pristup, većina hrvatskih građana drži da nije vrijeme za slavlje, bilježi The Financial Times u specijalnom prilogu o Hrvatskoj.
Tamne sjene nacionalizma i rata možda su se povukle ali Hrvatska se suočava s dugoročnim socijalnim i ekonomskim cijenama rata i poraća, tumači FT, navodeći u tom kontekstu i ocjenu hrvatskog predsjednika Stipe Mesića da je njegov politički prioritet rješavanje problema nezaposlenosti.
Hrvatska je privreda bitno razvijenija od privrede ostalih zemalja u regiji ali je neuravnotežena i preopterećena, konstatira londonski list, objašnjavajući da su plaće u Hrvatskoj veće nego u nekim novim članicama EU-a ali je službena stopa zaposlenosti dosegla gotovo 20 posto.
Prosječna obitelj raspolaže s malo gotovine ali posjeduje vrijedne nekretnine, stopa inflacije je niska ali potrošači nemaju puno koristi od toga budući da su cijene već sada vrlo visoke, primjećuje FT, napominjući i da Hrvatska bilježi visok vanjski i unutarnji dug.
Opisana neravnoteža izvire dijelom iz nedovršenog procesa restrukturiranja privrede, tumači FT, ukazujući i na promjenu težišta koje je danas na uslugama (60 posto BDP-a) dok se nekada privilegirane gospodarske grane poput brodogradnje bore za opstanak.
"Živimo u zemlji koja je bogata resursima a siromašna kada je riječ o svakodnevnom životu", ističe u izjavi za FT profesorica ekonomije na osječkom sveučilištu Slavica Singer.
Aktualna vlada gubi dragocjeno vrijeme odgodom objave srednjeročne gospodarske strategije do sredine 2005. g., upozorava list, dodajući istodobno da je vlada Ive Sanadera ipak opovrgnula strahovanja kritičara u pitanjima poput prava manjina, povratka izbjeglica i politike prema ICTY-ju.
Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, nevladine organizacije koja je svojedobno oštro kritizirala HDZ, naziva politiku nove hrvatske vlade "ugodnim iznenađenjem", posebno kada je riječ o ljudskim pravima i međuetničkom pomirenju.
Sanader je predizborna obećanja o toleranciji i pomirenju ispunio nizom inteligentnih inicijativa koje su trebali pridobiti skeptike, naglašava FT, navodeći premijerov posjet srpskim povratnicima i javnu proslavu pravoslavnog Božića.
Takvim je potezima Ivo Sanader osigurao HDZ-u poziciju u političkom centru, vrativši istodobno svoju stranku predratnim ideološkim korijenima ali morat će učiniti i puno više, naglašava FT, podsjećajući da je nezadovoljstvo lošim gospodarskim rezultatima okrenulo hrvatske građane protiv prethodnog premijera Ivice Račana.
Hrvatski predsjednik Stipe Mesić ističe da su birači "umorni od tranzicije" a njihovo će (ne)zadovoljstvo političkim reformama biti testirano na predstojećim predsjedničkim izborima, dodaje FT, skrećući pozornost na zasluge predsjednika Stipe Mesića u demontaži opsežnih, često i vanustavnih predsjedničkih ovlasti.
DT/London - Euroskepticizam u Hrvatskoj izvire iz trbuha?!
Hrvatsku je zapljusnuo val euroskepticizma a mnogi građani obrazlažu splasnulo oduševljenje svojim - trbusima, bilježi londonski The Daily Telegraph.
Prije samo godinu dana ankete su pokazivale da gotovo 90 posto građana podupire ulazak Hrvatske u EU da bi danas gotovo polovina hrvatskih građana signalizirala da je njihovoj zemlji ipak bolje izvan Europske unije, ističući pritom u prvi plan problem prodaje hrane na tržnicama, piše DT.
Problem se javlja pri prijevozu domaćih prehrambenih proizvoda poput sira na tržnice, ističe londonski list, podsjećajući da EU ne dopušta prodaju nerashlađenog sira ljeti kada temperature dosegnu i do 35 stupnjeva Celzijusa.
Zato je splasnulo oduševljenje Europom kod prodavača koji sami proizvode sir i slične namirnice i bit će prisiljeni nabaviti novu opremu kako bi udovoljili zahtjevima Bruxellesa: "Morat ćemo kupiti novu opremu što će prouzročiti poskupljenje robe pa nitko više neće kupovati sir", tumači za list jedna prodavačica na splitskoj tržnici.
"Hrvatska je država sitnih poduzetnika kada je u pitanju proizvodnja hrane pa su zakoni i ograničenja, stvarna i umišljena, s kojima se suočava, prouzročili nagli pad popularnosti EU-a. Zabrinuta je i hrvatska vlada pa je njezino ministarstvo poljoprivrede zaatražilo mjere koje će omogućiti obiteljskim proizvođačima da svoju robu i dalje isporučuju na tržnice", napominje DT.
Neki su se prodavači već pomirili sa sudbinom, ukazujući da usklađivanje sa standardima EU-a donosi sa sobom i određenu prednost - modernizaciju: "Bar ćemo se malo trgnuti", prenosi The Daily Telegraph riječi jednog od njih.
APA/Beč - Austrija želi otvoriti zaboravljena tržišta u susjedstvu
Cilj posjeta Beogradu i Zagrebu jest intenziviranje gospodarskih odnosa i otvaranje zaboravljenih tržišta pred austrijskim vratima, tumači za austrijsku agenciju APA austrijski vicekancelar Hubert Gorbach.
Zajedno s koruškim poglavarom Joergom Haiderom Gorbach će prvo posjetiti Beograd gdje bi se trebali sastati s Predragom Ivanovićem, ministrom SCG-a za vanjskotrgovinske odnose, te s Predragom Bubalom, srpskim ministrom za gospodarske odnose s inozemstvom, s podpredsjednikom srpske vlade Miroljubom Labusom i s premijerom Vojislavom Koštunicom, najavljuje APA.
Haider se u srijedu navečer vraća u Austriju a Gorbach odlazi u posjet Zagrebu, napominje agencija, prenoseći objašnjenje austrijskog vicekancelara da dobivanje narudžbi zahtijeva javno demonstriranje političke potpore poduzećima.
Uz gospodarsku ne treba zaboraviti ni političku dimenziju posjeta, ističe Gorbach, upozoravajući da zemljama jugoistočne Europe treba pružiti potporu na putu u Europu.
"Posjećujemo stare prijatelje u kontekstu nove zajednice", naglašava on u razgovoru za APA-u, dodajući da se Austrija raduje što je Hrvatska dobila status kandidata za EU "jer smo mi oduvijek zagovarali takav tijek događaja".
TAZ/Berlin - Hrvatska još nije dosegnula međunarodne standarde na području prava izbjeglica
Njemačka vlada želi "izvesti" njemački propis o smještaju kandidata za azil u "sigurne treće zemlje" i u Europsku uniju, iako su u tim zemljama povrede ljudskih prava i dalje svakodnevna pojava, prenosi berlinski Die Tageszeitung upozorenje organizacije Pro Asyl.
Potencijalne buduće "sigurne treće zemlje" obuhvaćale bi Hrvatsku, Makedoniju, Srbiju, Albaniju, Tursku, Rusiju, Bjelorusiju, Ukrajinu, Rumunjsku i Bugarsku, upozorava Pro Asyl, tvrdeći, između ostalog, da te zemlje još nisu dosegnule međunarodne standarde kada su u pitanju prava izbjeglica.
Istodobno je Njemačka po navodima Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice (UNHCR) u 2003. godini prvi puta u proteklih 20 godina izgubila status najprimamljivije zemlje za kandidate za azil, prenosi berlinski list, navodeći da joj je tu poziciju preotela stekla Velika Britanija, iza koje slijede SAD i Francuska.
Većina izbjeglica koji su protekle godine tražili azil u industrijskim zemljama dolazila je iz Rusije, među njima najviše iz Čečenije, prenosi TAZ, dodajući da je broj ruskih kandidata za azil po UN-ovim navodima premašio čak i one iz Iraka i Afganistana.
Večernje novosti/Beograd - Lipicaneri se trebaju vratiti u Hrvatsku - uz nadoknadu dosadašnjih troškova
Ja sam spasio lipicanere ratne neizvjesnosti, gladi i hladnoće i da sam htio unovčiti ta rasna grla, učinio bih to odmah, priča za beogradske "Večernje novosti" Mihajlo Kamasović, čovjek koji je "ratne 1992. godine iz ergele u Lipiku u Hrvatskoj" doveo 86 grla lipicanera u Srbiju.
U ljeto 1991. "netko je konje svih uzrasta i kategorija pustio iz objekata ergele na obližnje lipičko polje, prepuštajući ih na milost i nemilost sudbini", tvrdi Kamasović, koji je deset godina prije rata brinuo za životinje da bi ih u jesen 1991. - po vlastitom svjedočenju gladne i nervozne - odveo u Srbiju.
U veljači 1992. g. ponestalo mu je hrane za konje pa je zatražio pomoć od tadašnje jugoslavenske vlasti koja mu je "širom otvorila vrata" vojne ustanove "Karađorđevo".
"Bili smo mirni do 1995. kada je općina Pakrac uz suglasnost vlade RSK zatražila da se konji vrate na to područje, kao i da se obračunaju troškovi s 'Karađorđevom'", tvrdi Kamasović za "Večernje novosti".
Nakon "Bljeska" i "Oluje" nismo se imali kamo vratiti, nastavlja on, dodajući da je zbog ogromnih troškova napustio "Karađorđevo" u lipnju 1996. i pronašao novi smještaj konjima u objektima jedne poljoprivredne zadruge u selu Bešenovu, između Rume i Sremske Mitrovice.
"Tu smo ostali do prosinca 1997. a od 1998. smo u ergeli vlasnika Todora Bukinca kod Novog Sada", navodi Kamasović.
Zahtjev za povratkom lipicanera u Hrvatsku Kamasović ne smatra spornim ali traži nadoknadu troškova "koji za minulih 13 godina iznose nekoliko stotina tisuća eura", prenose beogradske "Večernje novosti" njegove riječi.
"Moja imovina je ostala u Hrvatskoj, a ja sam njihovu sačuvao. Sada mi to nitko ne priznaje. Još me mogu i zatvoriti. Jer, što drugo da mislim nakon izjave republičke ministrice za poljoprivredu Ivane Dulić Marković da pitanje lipicanera nije problem ministartva, nego MUP-a", jada se Kamasović u "Večernjim novostima".
Delo/Ljubljana - Hrvatskom turizmu nedostaju gosti iz Slovenije
Izostanak povećanog broja slovenskih turista u dosadašnjem dijelu turističke sezone na hrvatskom dijelu Jadrana označava preokret u hrvatskom turizmu, piše ljubljansko "Delo".
Očito je da hrvatskim turističkim djelatnicima "nedostaju Slovenci" jer su slabiji turistički rezultati i posljedica toga što je u prvih pet mjeseci ove godine slovenskih turista bilo 16 posto manje nego lani u istom razdoblju, napominje ljubljanski list.
U protekla dva mjeseca turističke su agencije najavljivale smanjeni interes slovenskih turista za Hrvatsku ali su istodobno očekivale više individualnih gostiju, tumači "Delo".
Više je razloga smanjenja broja slovenskih turista u dosadašnjem dijelu sezone za 40 tisuća, ističe list, navodeći u tom kontekstu privlačne jeftinije i konkurentnije aranžmane u Tunisu, Grčkoji i Turskoj te želju Slovenaca da istraže nove turističke destizacije.
"Hrvatski turistički djelatnici očekuju pak da će Slovenci, koji su godinama bili vjerni Jadranu, u glavnoj sezoni ipak donijeti odluku o ljetovanju u Hrvatskoj, a optimistički je cilj da na kraju sezone broj slovenskih gostiju bude jednak lanjskome", navodi "Delo".
Osim toga, podaci ljubljanskog predstavništva Hrvatske turističke zajednice ankete pokazuju da su slovenski gosti koji su se odlučili za odmor u drugim sredozemnim državama često razočarani, dodaje ljubljanski list, napominjući ipak da je u Hrvatskoj zabilježeno i smanjenje broja talijanskih i austrijskih turista.
U predsezoni je pak zabilježen veći broj Britanaca, Francuza, Šveđana, Švicaraca i Amerikanaca, ističe "Delo", zaključujući da je unatoč tome želja da se u ovoj sezoni ostvari tripostotni rast vjerojatno samo pusta sanja turističkih djelatnika u Hrvatskoj.
The Guardian/London - Nakon izložbe u oxfordskom muzeju kip rimske carice livije vraća se u Hrvatsku
Poznati britanski arheolog sir Arthur Evans nije ni slutio da će se cilindar koji je 1879. nevoljko ponio na put u Hrvatsku isključivo na nagovor oca ipak pokazati korisnim, piše The Guardian.
Taj je šešir tada mladom Evansu poslužio kao predmet trampe koja mu je donijela dvije mramorne glave iz grobnice posvećene kultu rimskog cara Augusta u nekada važnom rimskom naselju Naroni na teritoriju današnje Hrvatske, piše londonski The Guardian.
Ispostavilo se da jedna od kamenih glava koje je trampom dobio u hrvatskom selu, smještenom na lokaciji nekadašnje Narone, pripada ženi rimskog cara Augusta Liviji. Evans ju je potom predao muzeju sveučilišta u Oxfordu Ashmolean, prenosi list tumačenje njegova ravnatelja Christophera Browna.
Devedesetih godina 20. stoljeća arheolozi iz splitskog Arheološkog muzeja nastavili su s iskopavanjem na lokaciji Narone i pronašli mnoge kipove, uključujući i ostatak Livijina kipa "iz bogate grobnice koja je smišljeno uništena kada je to područje prešlo na kršćanstvo", napominje The Guardian.
U međuvremenu su pronađeni ostaci kipa rimske carice pripremljeni za izložbu koja bi uskoro trebala biti postavljena u muzeju Ashmolean a prikazat će sav sjaj naronske grobnice, piše list, dodajući da će se nakon izložbe Livijino tijelo vratiti u Hrvatsku, "zajedno s glavom koja je bila na produljenoj posudbi".
VOA/Washingon - SMS-ov džem od smokava - najbolja delikatesa na međunarodnom sajmu hrane u New Yorku
Nagrada koju smo ove godine dobili na međunarodnom sajmu hrane Fancy Food Show u New Yorku u kategoriji najboljeg džema za američko tržište za 2004. g. svakako nas je iznenadila ali nije bila neočekivana, tvrdi u razgovoru za Glas Amerike voditelj marketinga u splitskoj tvrtki SMS Viktor Unić.
U konkurenciji 1500 tvrtki i 3500 delikatesnih proizvoda SMS je osvojio zlatnu nagradu za džem od suhih smokava s okusom naranče, koji ta splitska tvrtka proizvodi već pet godina, tumači postaja.
Američki kupac veće platežne moći prepoznao je u SMS-ovom džemu originalnost i kvalitetu, tvrdi za VOA-u Viktor Unić: "Mi nismo napravili ništa novo već smo samo uzeli ono što daje priroda", naglašava on, najavljujući i nove prerađevine "na bazi ekološke poljoprivrede".
Zasad se SMS-ovi proizvodi mogu pronaći na istoku Amerike, primjerice u New Yorku i Bostonu, a cilj je predstaviti ponudu i na području zapadne obale, prenosi postaja, dodajući da je splitska tvrtka dosad na područje SAD-a izvezla 120 tona džema koji se kao delikatesa prodaje pod nazivom Adriatic Figspread.