Turska na ulazak u EU čeka 45 godina no nije reagirala na odluku Bruxellesa o pregovorima s Hrvatskom jer "naravno nema bi imalo smisla, praveći veliki problem oko tog pitanja, uvrijediti prijateljsku zemlju čije je članstvo zajamčeno", ali bi ipak vrijedilo skrenuti pozornost na činjenicu da se EU ne odnosi jednako spram Turske i Hrvatske, napominje se u komentaru.
Turski ministar vanjskih poslova Abdullah Gul u vezi tog pitanja ukazao je da ne treba uspoređivati Tursku s Hrvatskom, podsjeća kolumnist te ocjenjuje da je ministrova primjedba ispravna u jednom pogledu no i pogrešna u drugom.
Gulova je primjedba ispravna stoga što je usporedba Turske, koja ima 70 milijuna stanovnika s malom zemljom poput Hrvatske, koja ima 4,5 stanovnika, problematična već u pitanju dimenzija, smatra kolumnist Zamana te ocjenjuje da priključivanje Hrvatske uopće ne bi utjecalo na institucije EU-a dok bi se pristupom Turske struktura EU-a uvelike izmijenila.
"Usporedba nije moguća jer se hrvatsko članstvo može lako probaviti i, što je najvažnije, nema učinka na funkcionalnost institucija EU-a, dok bi buduće tursko priključenje, po izjavama povjerenika za proširenje Guenthera Verheugena, moglo promjeniti birokratski zemljovid cijele Europe. (...) Kada se uzmu i obzir i turska povijest i kultura, ne samo površina i broj stanovnika, moguće tursko članstvo pokazuje se ontološkim pitanjem za EU. Iz te perspektive Gulova primjedba o 'velikoj' i 'maloj' zemlji je točna", stoji u komentaru. Gulova je primjedba, međutim, netočna utoliko što bi Bruxelles, koji se predstavlja kao "klub načela i vrijednosti" trebao primjenjivati ista načela za svaku zemlju kandidata, nastavlja komentator Zamana i upozorava da iako EU tvrdi da nema diskriminacije spram Turske djela pokazuju suprotno.
"Može se reći: 'Ako Hrvatska zaslužuje članstvo, onda nema razloga za uznemirenost'. Međutim, postoji i jedna druga ključna razlika između Turske i Hrvatske. U završnoj deklaraciji summita EU-a u lipnju, kaže se da Hrvatska treba predati ratnog zločinca Antu Gotovinu UN-ovom sudu u Haagu. Povjerenstvo EU-a, Velika Britanija i Nizozemska prethodno su postavili uvjet da Hrvatska mora predati Gotovinu kako bi postala članicom EU-a. No EU, koji misli da Gotovina koji se skriva u Hrvatskoj ne predstavlja prepreku članstvu Zagreba, tek treba dati datum pregovora Turskoj koja je oslobodila Leylu Zanu i tri druga bivša zastupnika Demokratske stranke i počela emitirati televizijski program na kurdskom", piše komentator te zaključuje: "Osobno mislim da odluku o Hrvatskoj trebamo smatrati pozitivnom, jer će se Bruxelles, koji je odlučio pokrenuti pregovore sa Zagrebom, bez obzira ne njegove brojne nedostatke, sučeliti s velikim neugodnostima ako kaže 'ne' Turskoj".