ZAGREB
Predsjednik Hrvatskog sabora Vadimir Šeks u petak je odluku Europskog vijeća da odobri Hrvatskoj status kandidata za punopravno članstvo u EU, ocijenio uspjehom koji se može mjeriti sa strateškim političkim i povijesnim događajima od 1990. nadalje, poput ustavne odluke o proglašenju nezavisnosti i suverenosti RH ili međunarodnopravnih odluka poput one o priznavanju Hrvatske ili ulasku u UN. "Ovo je jedan od kamena temeljaca moderne hrvatske povijesti", rekao je u telefonskom razgovoru za Hinu Šeks, koji se nalazi u posjetu Portugalu. Predsjednik Sabora ocijenio je kako je od početka godine napravljen strelovit korak na koji je većina članica Unije morala mnogo duže čekati, jer je kod njih "vremenski razmak od podnošenja molbe za članstvo i, posebno od trenutka dobivanja pozitivnog mišljenja Europske komisije do trenutka dobivanja statusa kandidata, bio znatno duži nego kod Hrvatske". Predsjednik Hrvatskog sabora vjeruje kako "postoje sve pretpostavke da Hrvatska u razdoblju od dvije ili tri godine okonča svih 29 ili 30 poglavlja pregovora s EU i da se može naći s Rumunjskom i Bugarskom u sljedećem krugu proširenja". Najtežim za pregovaranje smatra poglavlja koja se odnose na gospodarstvo, odnosno činjenicu da svaka zemlja koja ulazi Uniju svjesno pristaje na ograničenja vlastitog suvereniteta jer se "bitne odrednice gospodarske politike određuju u koordinaciji s EK".
ZAGREB
Dodjeljivanje Hrvatskoj statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji (EU) kao i datuma početka pregovora o pristupanju EU priznanje je velikog napretka koji je Hrvatska ostvarila, izjavio je danas voditelj Misije OESS-a u Republici Hrvatskoj Peter Semneby. U poruci kojom pozdravlja odluku Europskog vijeća o dodjeljivanju Hrvatskoj statusa kandidata za članstvo u EU, veleposlanik Semneby čestitao je Vladi i hrvatskim građanima ostvarivanje jednog od svojih najvažnijih ciljeva, ističe se u priopćenju Misije OESS-a u Republici Hrvatskoj. "OESS će na tome putu biti pouzdan partner. Nastavit ćemo pomagati Hrvatskoj u pitanjima utvrđenima u mišljenju Euroske komisije te u nacrtu Sporazuma o europskom partnerstvu, uključujući povratak izbjeglica i povrat imovine, jačanje regionalne suradnje, reformu pravosuđa, zakona o medijima te zaštitu ljudskih i manjinskih prava", dodao je veleposlanik.
LJUBLJANA
Odluka Europskog vijeća o dodjeli statusa kandidata Hrvatskoj i počinjanju pregovora o punopravnom članstvu u EU u idućoj godini pozdravljena je u Sloveniji bez obzira što je donedavno bilo i razmišljanja o tome da se potpora Ljubljane uvjetuje ukidanjem ekološko-ribolovnog pojasa, uz isticanja stajališta da će poboljšani politički profil Hrvatske oslabiti pregovaračku poziciju Slovenije u ostalim otvorenim pitanjima. Izjavu o odluci europskih čelnika da se Hrvatskoj dade status kandidata, pozdravio je u izjavi za javnost i predsjednik parlamenatrnog odbora za vanjsku politiku Jelko Kacin. To je, navodi Kacin, prigoda za čestitke hrvatskom vodstvu i svim građanima, a riječ je o povijesnoj odluci Europske unije u kontekstu njezine odluke da se proširi na zemlje zapadnog Balkana.
BRUXELLES
Slovenija je u petak u Bruxellesu na sastanku čelnika EU-a izišla s inicijativom uspostave centra za proširenja, koji bi pomagao zemljama jugoistočne Europe u njihovu približavanju Uniji, izjavio je slovenski premijer Anton Rop. "Upoznali smo zemlje članice EU-a da smo spremni uspostaviti poseban centar za proširenje, preko kojeg bi, zajedno s EU-om, pružali pomoć i potporu državama zapadnog Balkana koje se žele priključiti EU-u", rekao je Rop, dodajući da je Ljubljana već poduzela prve korake u tom smjeru. Rop, koji se u petak u Bruxellesu na kratko sastao i s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, još jedanput je pozdravio odluku Europskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa Hrvatskoj i određivanju datuma za početak pregovora.
"Mi smo Hrvatsku podupirali na putu u EU, što je dobro za odnose između dvije zemlje, za razvoj gospodarstva i za regiju, koja je današnjom odlukom dobila signal" da ima europsku perspektivu, rekao je Rop. Rekao je da je za Sloveniju vrlo važno što je u zaključke o Hrvatskoj "zapisano da se prima na znanje odgoda primjene ekološko-ribolovne zone za zemlje EU-a".
SKOPLJE
Želimo da naš napredak na euroatlantskom putu bude obilježen na skorašnjem summitu NATO-a u Istanbulu jasnim signalom da smo predviđeni za članstvo ne kasnije od 2007. godine, ističe se u zajedničkoj izjavi s Konferencije ministara obrane zemalja potpisnica Jadranske povelje, koja je u petak održana u Skoplju. Ističući zahvalnost Sjedinjenim Američkim Državama za podršku Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji za članstvo u NATO-u, svake zemlje pojedinačno, u izjavi su istaknuta i njihova dostignuća u provođenju trilateralnog akcijskog plana obrane koji predviđa zajedničke vježbe i susrete, na stručnoj i visokoj političkoj razini, o pitanjima obrane, borbe protiv terorizma i osnivanja zajedničkog sanitetskog tima koji bi djelovao u Afganistanu. Govoreći o reformama oružanih snaga u svjetlu prijetnji sigurnosti svijeta i regije, prije svega međunarodnim terorizmom, organiziranim kriminalom i krijumčarenjem ljudi i dobara, hrvatski ministar obrane Berislav Rončević je naglasio da je Hrvatska počela proces restrukturiranja i prilagođavanja obrambenih i vojnih kapaciteta na isti način kako to čine članice NATO-a, da bi hrvatske oružane snage mogle odgovoriti svim izazovima i pokazati da su sposobne i odgovorne.
LONDON
Međunarodni kredibilitet NATO-a na kocki je kada njegove članice daju velike političke izjave, ali ne i snage potrebne za njihovo ispunjavanje, upozorio je u petak u Londonu glavni tajnik organizacije Jaap de Hoop Scheffer. "Politički autoritet Sjevernoatlantskog saveza u izravnoj je vezi s njegovom vojnom sposobnošću", rekao je Scheffer, izražavajući nezadovoljstvo što stalno mora moljakati zemlje članice da ispune svoja obećanja. "Ne smeta mi što ponekad moram ispružiti prosjački šešir. Ali kao standardni način djelovanja, to se jednostavno ne može tolerirati", naglasio je. Kao primjer naveo je ulogu NATO-a u Afganistanu. NATO u toj zemlji trenutno ima 6.400 vojnika, od kojih su gotovo svi na području Kabula. Čelnici NATO-a obećali su pojačati misiju kako bi mogla djelovati i na širem području, no odugovlače sa slanjem potrebnih snaga. Scheffer je izrazio nadu da će summit NATO-a u Istanbulu 28. i 29. lipnja riješiti problem snaga u Afganistanu, ali i potaknuti interne reforme Saveza. "Potreba za NATO-om u budućnosti će se vjerojatno povećati, a ne smanjiti", rekao je. "Međunarodna zajednica NATO će zvati da gradi i čuva mir, pruža sigurnost i stabilnost", dodao je.
BEČ
Usvajanjem završnog dokumenta u bečkom Hofburgu završila je u petak trodnevna 4. konferencija za ocjenu provedbe Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja kojom je u ime Republike Hrvatske predsjedao pomoćnik ministra vanjskih poslova za multilateralu i međunarodne organizacije Tomislav Vidošević. Konferencija je bila prigoda za ažuriranje podataka o naoružanju i lokacijama, razmjenu informacija o tijeku obrambenih reformi te razmjenu mišljenja o budućoj suradnji u sklopu Sporazuma. U radu Konferencije sudjelovala su izaslanstva stranaka potpisnica Sporazuma Hrvatske, Srbije i Crne Gore, BiH, Federacije BiH i Republike Srpske.
MOSTAR
Oko 80 pripadnika SFOR-ove Višenacionalne operativne brigade za jugoistočni sektor, čije je zapovjedništvo u Mostaru, u petak je raspoređeno na granici između BiH i Crne Gore kako bi se spriječilo prekogranično krijumčarenje, potvrdio je u izjavi za Hinu glasnogovornik ove SFOR-ove brigade Norbert Horpel. On je objasnio kako je SFOR tu akciju poduzeo da bi onemogućio krijumčarenje žena, droge, naoružanja i streljiva. Na upit je li ova SFOR-ova akcija na granici BiH i Crne Gore povezana s potragom za optuženicima za ratne zločine, za koje se sumnja da upravo na tom području u istočnoj Hercegovini prelaze međudržavnu granicu, Horpel je odgovorio odrično kazavši kako je ovo normalna SFOR-ova akcija koja se povremeno poduzima radi zaustavljanja krijumčarenja i nije povezana s haškim aktivnostima.
TEL AVIV
U razgovoru za izdanje izraelskog dnevnog lista Ha'aretz od petka, predsjednik Palestinske uprave Jaser Arafat prvi je puta izjavio da priznaje židovski karakter države Izrael. Palestinski je vođa za Ha'aretz također kazao da je "jasno i očito" da se problem izbjeglica mora riješiti na način da se ne promjeni židovski karakter izraelske države. Arafat je izraelskom dnevnom listu također rekao da je spreman potpisati sporazum prema kojemu bi 97 posto Gaze i Zapadne obale bilo ustupljeno Palestincima, a ostalih tri posto bi pripalo Izraelu, ali u zamjenu za neko slično područje. U svakom slučaju, zaključio je Arafat, Izrael bi zadržao kontrolu nad Zapadnim zidom i židovskom četvrti starog dijela Jeruzalema, dok bi Palestincima pripao ostatak istočnog Jeruzalema. Arafat Židovima jamči i slobodan pristup svetim mjestima pod palestinskom kontrolom.