Natječe se 6 stranaka, četiri parlamentarne - Socijaldemokratska SPOe, Narodna OeVP, Slobodarska FPOe, Stranka zelenih G te Platforma "Oporba za solidarnu Europu - Europska ljevica KPOe i neovisni" i lista "Dr. Hans-Peter Martin - za pravu kontrolu u Bruxellesu". Gotovo prema svim ispitivanjima javnog mnijenja ocjenjuje se da bi oporbena Socijaldemokratska i vladajuća Narodna stranka mogle dobiti podjednaki broj glasova, Institut Gallup daje 2 posto prednosti socijaldemokratima tj. 32 posto.
Predviđa se da bi Stranka zelenih mogla dobiti više glasova nego Slobodarska te da bi Hans-Peter Martin mogao osvojiti jedno zastupničko mjesto.
Svi čelni kandidati stranaka (osim lijevog bloka) već su poznata lica u Europskom parlamentu.
Odaziv birača mogao bi biti od 40-45 posto. Samo Institut Sora smatra da bi se odaziv mogao kretati i do 50 posto.
Glasačka mjesta zatvorit će se u 17,00 sati. Nakon toga se očekuju prvi neslužbeni i nepotpuni rezultati.
Analitičari, politički promatrači i komentatori ocjenjuju da je kampanja bila obilježena "preoštrim riječima i neprihvatljivim međusobnim optužbama".
Zastupnik SPOe Broukal je u austrijskom parlamentu rekao da "vladajuće stranke žale za nacional-socijalizmom" nakon čega je bilo prekinuto zasjedanje dok se nije ispričao. Prvak austrijskih socijaldemokrata Gusenbauer izjavio je kasnije da je u parlamentu vladalo "progrom ozračje" (umjesto pogrom zabilježio je austrijski tisak).
Sve je počelo izjavom koruškog poglavara Joerga Haidera koji je čelnog kandidata SPOe nazvao "izdajnikom domovine" zbog pisma kojeg je Swoboda podijelio europskim parlamentarcima u vrijeme sankcija EU prema Austriji. Kasnije je također Haider optužio i europskog povjerenika Fischlera da je "izdao domovinu" jer je dopustio ukidanje eko-točaka u tranzitnom prometu preko Austrije i dozvolio uvoz GMO hrane u EU.
Politički promatrači ocjenjuju da takav stil ponašanja šteti Austriji, povjerenju građana u demokratske institucije te da jača politiku neraspoloženja u svim medijima. Posebno se pozivaju birači da izađu na izbore kao znak za Europu. Naglašava se također da se u toj "utrci političkog prepucavanja" previdjelo da se na ovim europskim izborima odlučuje u velikoj mjeri o budućem političkom i gospodarskom smjeru Europe a također i novom predsjedniku Europske komisije. Ostane li Europska narodna stranka (EVP) najjača frakcija u Europskom parlamentu, nastojat će postaviti i novog predsjednika Europske komisije iz vlastitih redova.