Srednjeeuropsku inicijativu formirale su četiri zemlje različitih političkih i gospodarskih sustava i strateških težnji - Austrija, Italija, Mađarska i nekadašnja Jugoslavija - a razlike među članicama i danas su velike pa SEI danas čine etablirane članice EU-a poput Austrije i Italije, novopridošlice u Uniji poput Češke, Mađarske, Slovenije, Poljske i Slovačke te Bugarska, Hrvatska i Rumunjska koje će se EU-u vjerojatno priključiti u sljedećih tri do pet godina, bilježi BBC.
Usprkos tim razlikama, SEI se uspio razviti u platformu za otvorenu komunikaciju između proširene Europske unije i zemalja na njezinom pragu, tumači postaja, upozoravajući ipak da se organizacija suočava s problemima kada je riječ o učinkovitom ostvarivanju ciljeva članica budući da predstavlja tek jedan u nizu projekata suradnje koji se djelomice preklapaju.
Što se tiče budućnosti, SEI ima na raspolaganju tek neznatna financijska srestva i malo tajništvo u Trstu pa nije podlegao birokratizaciji. Te su pak okolnosti povremeno povodile do pretjerane improvizacije, osobito u prvim godinama postojanja, ističe postaja.
Možda je najveća vrijednost SEI-ja što je ostao forum za razmjenu mišljenja vrlo različitih zemalja, bez obzira na to je li riječ o članicama EU-a odnosno NATO-a ili ne. "No, želi li uvjeriti sumnjičavce u opravdanost svog postojanja, SEI će se morati izboriti za uočljiviji status i nastojati poboljšati svoj učinak - prije svega u poticanju ulaganja i borbi protiv organiziranog kriminala", upozorava BBC.