Naime, zbog teških vremenskih uvjeta i snijega koji je prekrio trasu plinovoda konzorcij domaćih tvrtki predvođenih Monter Strojarskom montažom zatražio je produljenje rokova za radove 68 kilometara dugom 75 barskom magistralnom plinovodu Zagreb istok-Kutina.
Prema zahtjevu konzorcija ugovorom predviđene poslove oni bi mogli dovršiti do 30. ožujka 2006., no, čvrsti je stav Uprave Plinacro-a da nema produžetka rokova, naglašavaju iz Plinacro-a.
S obzirom na rokove koje je pred njih postavila Vlada, iz Plinacro-a ističu da ne samo da ne mogu prihvatiti taj zahtjev nego traže i skraćivanje rokova i inzistiraju na dovršetku najkasnije do 30. siječnja.
Na samoj trasi plinovoda, kako se doznaje, u tijeku su radovi na spajanju 75 barskog i 50 barskog plinovoda na plinskom čvorištu u Ivanjoj Reci, nedaleko Zagreba.
Iz Plinacro-a, državne tvrtke za transport plina, najavljuju da će početkom siječnja potpisati ugovor o izvođenju radova na magistralnom plinovodu Pula - Karlovac, od mjesta Marčana do Karlovca.
Radovi bi počeli sredinom siječnja, a Vlada je od Plinacro-a zatražila da se radovi završe u roku šest mjeseci od uvođenja izvođača u posao.
Građevinski radovi na tom plinovodu dugom 195 kilometara procijenjeni su na 90 milijuna eura.
Uz magistralni plinovod Pula-Karlovac, projekt petogodišnjeg razvojno-ulagačkog ciklusa predviđa i izgradnju magistralnih plinovoda Lučko-Ivanja Reka, potom Zagreb istok-Kutina te Kutina-Slavonski Brod. Predviđa i izgradnju sustava za prikupljanje podataka i daljinskog upravljanja plinskim transportnim sustavom Republike Hrvatske SCADA te, naknadnom odlukom Ministarstva gospodarstva, ubačenog plinovodnog sustava Baranje.
Kako je istaknuo predsjednik Uprave Plinacro-a Branko Radošević, kada se svi planirani poslovi dovrše Hrvatska će uz postojećih 1.657 kilometara imati i 394 nova kilometra magistralnih plinovoda.
To će, dodaje, jamčiti sigurnu isporuku ekološki i ekonomski najpogodnijeg energenta sve brojnijim potrošačima u već plinoficiranom dijelu Hrvatske te potrošačima koji do sada nisu imali mogućnost njegova korištenja.
Sve to omogućit će intenziviranje druge faze razvojno-investicijskog ciklusa plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2007.- 2010., a njegovi su ključni objekti plinovodni sustav Like i Dalmacije i plinovodni sustav Slavonski Brod - Donji Miholjac - mađarska granica (Dravaszerdahely), napominju iz Plinacro-a.