"Sjedinjene Države prema međunarodnim ugovorima od Hrvatske ne mogu tražiti povrat imovine svojih državljana jer je to pitanje već riješeno", rekao je Maštruko, a prenosi Glas Amerike.
Maštruko kaže da je bivša Jugoslavija sa SAD-om već sklopila međunarodne ugovore o obeštećenju njezinih državljana. Hrvatska je, kao sljednica svih međunarodnih ugovora koje potpisala bivša zajednička država, nasljedila te sporazume.
Radi se o dvije vrste sporazuma, kaže Maštruko.
"Riječ je prvo, o pregovorima pedesetih godina izmedu Edvarda Kardelja i tadašnjeg američkog ambasadora u Beogradu tijekom kojih je isplaćena naknada za svu imovinu američkih Židova koja je nacionalizirana nakon Drugog svjetskog rata do pedesetih godina, i zatim, dakako, Sporazuma iz šezdestih godina prema kojem su likvidirani svi dugovi Jugoslavije prema američkim državljanima i tim ugovorima Amerika se izjasnila da zapravo nema više nikakvih potraživanja za američke državljane", rekao je Maštruko koji je bio diplomat i u bivšoj jugoslavenskoj diplomaciji i u hrvatskoj, a sada je saborski zastupnik Hrvatske narodne stranke.
Pitanje povrata nacionalizirane ili otete imovine stranim državljanima potaknulo je u hrvatskoj javnosti parafiranje ugovora Hrvatske s Austrijom koji bi obvezao Hrvatsku na obeštećenje austrijskih državljana za imovinu koju su im oduzele jugoslavenske vlasti nakon Drugog svjetskog rata.
Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt navela je da je od 1991. do danas u Hrvatsku stiglo 4.211 zahtjeva stranaca iz 35 zemalja za povrat imovine oduzete u doba komunističke vlasti. Prema podacima ministarstva pravosuđa, do konca 2003. iz SAD-a je bilo 179 takvih zahtjeva, navodi Glas Amerike.
Ministrica procjenjuje da bi ukupno obeštećenje za sve zahtjeve Hrvatsku koštalo oko 757 milijuna kuna, a za SAD 36,8 milijuna kuna.