Zapadni zid podzemne prostorije "oslonjene" na jednu piramidu datira iz 100. godine prije Krista, a prikazuje mit Maja o postanku svijeta i krunidbi njihova kralja. Saturno tvrdi da su boje tako svježe da se čini kao da je freska naslikana jučer te ističe kako je na njima više boja i nanosa kistom nego i u jednom do sada pronađenom umjetničkom djelu Maja.
Freska također dokazuje da su stari Maje, poznati po otkrićima iz astronomije i matematike, koristili isti obred kraljevske krunidbe tijekom 800 godina. Maje su dominirali južnim dijelom današnjeg Meksika i dijelovima središnje Amerike oko 1.500 godina, stvorivši mnoge napredne civilizacije, sve dok ih španjolski konkvistadori nisu pokorili prije pet stotina godina. U tom području i danas živi nekoliko milijuna njihovih potomaka.
Freska je naslikana na površini 9 x 0,9 metara i dio je veće zidne slike koja prikazuje rođenje, smrt i uskrsnuće sina boga kukuruza, a čine je četiri freske na kojima su naslikane i različite životinje koje su za Maje imale simbolično značenje. Na prvoj fresci božji sin stoji u vodi s ribom, zatim je prikazan na kopnu, a pored njega je jelen, na trećoj leti zrakom uz purana, a na četvrtoj je prikazan u raju. Prema majanskom vjerovanju bog je čovjeka, iz trećeg pokušaja, stvorio iz kukuruza.
Na brifingu što ga je organizirala Udruga National Geographic, koja je financirala Saturnove arheološke radove, predstavljene su fotografije koje će u siječnju iduće godine biti objavljene na stranicama istoimenog časopisa zajedno s popratnim tekstom o Saturnovu otkriću.
Zanimljivost vezana uz ovaj događaj je činjenica da je Saturno na tunel naišao slučajno 2002. kada se nakon duljeg vremena bez hrane i vode pokušao skloniti od žege.