Kako je u četvrtak javila slovenska tiskovna agencija STA, Slovenija je prije stanovitog vremena Hrvatskoj predložila zaključivanje takvog sporazuma, te čeka odgovor Hrvatske na takvu inicijativu.
"Bilateralni sporazum bit će pravna osnova za rješavanje eventualnih denacionalizacijskih zahtjeva slovenskih i hrvatskih državljana. Slovenija će biti spremna za pregovore o takvom recipročnom sporazumu čim dobije odgovor hrvatske strane", objašnjeno je u slovenskom ministarstvu pravosuđa.
Kako navodi STA, radilo bi se o sličnom sporazumu kakav su Hrvatska i Austrija parafirali proteklog tjedna, a koji je izazvao burne reakcije u hrvatskoj politici i javnosti.
U vezi s tim, slovenski mediji javili su da oko 80 slovenskih državljana i pravnih subjekata ima uložene zahtjeve u Hrvatskoj za vraćanje ili obeštećenje oduzete imovine na osnovi zakona o odšteti za vlasništvo oduzeto u vrijeme komunističke vladavine.
Slovenske denacionalizacijske udruge i ministarstvo vanjskih poslova još su sredinom 2002. godine, u vrijeme kad je spomenuti hrvatski zakon bio noveliran, obavijestile potencijalne tražitelje oduzete imovine, slovenske državljane i pravne subjekte, da na vrijeme podnesu zahtjeve unatoč tome što između Slovenije i Hrvatske ne postoji ugovor o reciprocitetu za spomenuto područje.
Slovenski zakon o denacionalizaciji, donesen još prije 15 godina, omogućuje vraćanje imovine ili obeštećenje samo onima koji dokažu da su 1945. godine bili jugoslavenski državljani, čime su u načelu isključeni i pripadnici njemačke manjine koja je do kraja rata živjela u Sloveniji.
Pitanje denacionalizacije "vruće" je političko pitanje i danas. Stranke lijevog centra desnicu redovito optužuju da je prihvaćanjem "radikalnog" denacionalizacijskog zakona iz vremena kad se Slovenija osamostaljivala državu postavila u slabiji međunarodni položaj. Time je ona, kako se tumači, htjela to ili ne, otvorila pitanje vraćanja imovine izbjeglim Nijemcima i Austrijancima, te talijanskim "esulima" iako je to pitanje bilo riješeno ugovorima bivše SFRJ s tim zemljama nakon II. svjetskog rata.
Kritikama zbog politike denacionalizacije izložena je i slovenska katolička Crkva koju ljevica optužuje da je u procesu denacionalizacije stekla velike koristi i dobila dio šuma koje su prije bile u njezinu vlasništvu.