Doprinos bi se plaćao na gradnju građevina, plaćao bi ga investitor, osnovica bi mu bio prostorni metar, a visinu će propisati Vlada.
Do prije sedam godina Hrvatska je imala vodni doprinos, plaćali su ga poslodavci i bio je jedini izvor iz kojeg se financiralo održavanje nasipa, vodnih građevina i dr. na državnim vodama.
Kad je, 1998., taj doprinos ukinut, sredstva za te namjene osiguravala su se iz državnoga proračuna, no bila su nedostatna.
Vlada stoga, kroz izmjene Zakona o financiranju vodnog gospodarstva predlaže uvođenje doprinosa koji bi se koristio na području cijele države po načelu solidarnosti i prioriteta.
Državni bi proračun, međutim, godišnje osiguravao oko 80 milijuna kuna za izgradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.
Postojeća slivna vodna naknada bi se ukinula, a njena bi se osnovica razdijelila na tri vodne naknade - za uređenje voda, za melioracijsku odvodnju i za melioracijsko navodnjavanje.
Naknada za uređenje voda zapravo bi zamijenila dosadašnju slivnu naknadu, ali bi osnovica za nju bilo samo nepoljoprivredno zemljište.
Za poljoprivredno zemljište plaćale bi se pak ostale dvije naknade.
Ministar poljoprivrede Petar Čobanković nada se da će novi sustav naknada osigurati i bolju zaštitu od poplava.
Taj se sustav mora dovesti u nulto stanje, a za to treba oko 2,5 milijarde kuna, istaknuo je ministar.
Vlada je kroz izmjene Zakona o vodama predložila da se vode umjesto na državne i lokalne dijele na vode prvog i drugog reda.
U prvom redu bile bi međudržavne i priobalne vode, kao i drugi veći vodotoci koje će popisati Vlada, a ostale bi bile vode drugog reda.
Vlada predlaže širenje zadaća Hrvatskih voda koje bi vodile registar zaštićenih područja, očevidnik koncesija, itd.
Od Sabora Vlada traži da potvrdi ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom u iznosu od 31 milijun eura za projekt tehnologijskog razvoja.
Država bi za taj projekt u četiri godine za taj projekt izdvojila još 5,6 milijuna eura.