Vrijeme je da se turizam uvrsti u stavku izvoza, brojke bi bile sasvim drugačije i u pogledu BDP-a, uvoza i izvoza, kazao je Sanader u Opatiji na tradicionalnom 13. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista "Ekonomska politika Hrvatske u 2006.".
Upitao je, naime, nije li rajčica koju strani turist kupi u svom gradu, npr. Beču, izvoz kao i rajčica koju taj turist kupi u Opatiji.
Sanader ističe kako bi uključivanje turizma, od kojega se ove godine očekuje prihod od 7,5 milijardi eura, u izvoz značio i drugačjiji odnos uvoza i izvoza, da bi izvoz možda bio i za 50 posto, možda i do 70 posto veći.
Premijer naglašava i da se kad-tad trebamo dogovoriti hoćemo li za uključivanje sive ekonomije u BDP čekati ulazak u EU ili ćemo to sami učiniti.
Podsjetio je, naime, da je to kategorija na temelju koje se povlače sredstva iz EU fondova te da je Slovenija zbog uključivanja sive ekonomije morala svoj BDP povećati za 20 posto.
Osvrćući se na pitanja poreznog sustava, naglasio je kako je pitanje kako ga prikazati stranim investitorima na način da bude lako razumljiv i lako prihvatljiv.
Mi smo na raskršću, molimo sugestije ići ili ne na flat tax, kazao je ekonomistima premijer.
Osvrnuo se i na usporedbe Hrvatske s drugim tranzicijskim zemljama, ističući da se pritom zaboravlja da je Hrvatska imala rat.
Hrvatska će i u 2006. kroz proračun i druge institucije izdvojiti 9 milijardi kuna za sanaciju izravnih i neizravnih ratnih šteta, kazao je, pitajući što bi se sve tim i novcem izdvojenim posljednjih godina moglo napraviti.
I pred ekonomistima u Opatiji Sanader je ponovio ocjenu da je proračun za iduću godinu ambiciozan, s ambicioznim zahtjevom smanjenja deficita na 3,3 posto BDP-a.
Unaprijed je odbacio moguće prigovore da je to na uštrb investicija, jer će se za investicije u 2006. izdvojiti 14 milijardi kuna.
Priznaje pak da Vlada nije uspjela smanjiti vanjski dug, ali je uspjela zaustaviti njegov visok rast. No, isto tako i ističe da bi udio vanjskog duga u BDP-u od 82 posto, ako se u BDP uključi siva ekonomija, pao na ispod 75 posto.
Komentirajući neke najave premijera, ekonomski analitičar Žarko Primorac u izjavi novinarima objašnjava kako se izvoz u tekućoj bilanci plaćanja vidi u izvozu usluga, a da on premijerov zahtjev ustvari razumije kao traženje da se evidentira i robni izvoz kroz turističku potrošnju. To bi značilo izdvajanje iz jednog (izvoza usluga) i prebacivanje u izvoz roba, što bi povećalo robni izvoz, ali suštinski ne bi povećalo devizni priliv države, kazao je.
Prema Primorčevoj računici, uključivanje sive ekonomije u BDP za Hrvatsku bi značilo povećanje 12 do 15 posto.
Pitanje flat taxa Primorac ocjenjuje izazovnim smatra da su potrebne podrobne analize njegovih posljedica.
Prvi dan trodnevnog skupa u Opatiji sudionicima su se obratili i akademik Vladimir Stipetić koji je iznio svoju računicu da bi Hrvatskoj, da bi do 2025. dostigla europsku razinu razvijenosti, trebala godišnju stopu rasta 7,2 posto, dok je prije tri godine za to trebala stopu rasta od 6,2 posto.
Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Vladi je poručio da, ako želi višu stopu BDP-a, mora znati da to neće uspjeti ovakvom ekonomskom i monetarnom politikom.
Upozorio je da se sada događa "razvaljivanje" realnog sektora gospodarstva te se osvrnuo i na precijenjenost kune, na potrebu značajnog povećanja kreditiranja poduzeća, i sl.
(Hina) xbn/xhsup yds