Govoreći na međunarodnom znanstvenom skupu "Izvoz kao temelj strategije razvoja hrvatskog gospodarstva", u organizaciji tvrtke RIFIN, Radošević je ukazao na nužnost promjene ekonomske politike, na način da njen temelj postane upravo izvoz.
Za ispunjenje cilja smanjenja zaduženosti države, ključno će biti da nova ekonomska politika potakne rast izvoza veći od uvoza, jer bez toga nema niti visokih i održivih stopa rasta BDP-a, niti smanjenja nezaposlenosti, koju Radošević vidi kao najveći gospodarski problem Hrvatske.
Ekonomist Gordan Družić je pak kao jedini raspoloživi instrument za povećanje izvoza, u okviru trenutne ekonomske politike, stupnja otvorenosti hrvatskog tržišta te politike tečaja kune, naveo povećanje stope poreza na dodanu vrijednost (PDV).
Kako je povrat PDV-a prilikom izvoza jedini izvozni stimulans, trebalo bi povećati njegovu stopu, a umanjiti primjerice doprinose te na taj način istodobno potaknuti rast izvoza i smanjiti trošak rada, a time i povećati konkurentnost gospodarstva, rekao Družić.
Iznio je i podatak kako je hrvatski BDP lani bio na otprilike istoj razini kao i 1990., dok je u odnosu na tu godinu industrijska proizvodnja iz 2004. iznosila tek 78 posto.
Istodobno, od 1990. do 2004. Hrvatska je kumulirala vanjskotrgovinski deficit od 52,1 milijarde dolara, deficit tekućeg računa platne bilance od 13,2 milijarde dolara, a stopa nezaposlenosti je povećana sa 8,9 na 18,7 posto.
Uz to, inozemni je dug povećan s 3 milijarde USD, koliko je iznosio 1994., na više od 30 milijardi USD u prošloj godini, uz istodobni rast javnog duga (s državnim jamstvima) sa 19 na 110 milijardi kuna.
Dugoročno, probleme svojih deficita i dugova Hrvatska može riješiti samo povećanjem proizvodnje i zaposlenosti temeljene na izvozu, uz maksimalno zadržavanje makroekonomske stabilnosti, za što su nužne radikalne promjene u ekonomskoj politici, kazao je Družić.
Ekonomist Mladen Vedriš je pak ukazao na, po njegovom mišljenju, najveći problem hrvatskog izvoza - njegovu strukturu. Naime, kazao je, svega 27 posto ukupnog izvoza čine složeni proizvodi, što znači da Hrvatska izvozi jeftinu sirovinu i poluproizvode, a onda uvozi značajno skuplje gotove proizvode.