"Ako se ne provedu reforme, neće doći do novog ekonomskog rasta, usporit će se izvoz, a zaposlenost će godišnje rasti u prosjeku samo 0,3 posto", upozoravaju ekonomisti iz UMAR-a.
Dodaju da bi u slučaju planiranih ekonomskih i socijalnih reformi Slovenija do 2013. godine mogla uhvatiti korak s konkurentnijim europskim gospodarstvima i ostvariti "razvojni skok".
Do tada bi se se, naime, promijenila i ekonomska struktura, pa bi uslužni sektor temeljen na znanju činio 67 posto ukupne dodane vrijednosti.
Preuzimanje eura 2007. i planirane reforme djelovale bi na povećanje blagostanja i smanjivanje sadašnje inflacije od 2,7 posto na europsku razinu, ocjenjuje se u izvješću.
Vlada je prošloga tjedna prihvatila 70 mjera iz paketa ekonomskih i socijalnih reformi koje namjerava provesti u nekoliko godina, ali je naišla na veliko protivljenje sindikata, oporbe i ekonomista starije generacije koji tvrde da bi takve reforme izazvale velik socijalni šok.
Reforma, naime, među ostalim, predviđa smanjenje prava iz radnog odnosa, više školarine i cijene studija, oporezivanje koje će više koristiti imućnijim slojevima, te poskupljenje hrane, zdravstvenih i drugih usluga zbog ukidanja snižene stope PDV-a od 8,5 posto.
Vlada je najavila da će unatoč prvim kritikama ustrajati na glavnim mjerama reforme, a sindikati su najavili prosvjede.
"Nećemo sjediti skrštenih ruku i imamo dovoljno mogućnosti za efikasan prosvjed protiv vladinih reformi", izjavio je u razgovoru za "Delo" od nedjelje Dušan Semolič, predsjednik Saveza samostalnih sindikata (ZSSS), najveće slovenske sindikalne središnjice.