"Čujem kako nam mijenjaju povijest i pokušavaju oprati pamet, te se zato treba držati franjevačke izreke: zapiši pa će to i Bog zapamtiti", rekao je vrhbosanski nadbiskup, na okruglom stolu kojeg je na Interliberu priredila Hrvatska matica iseljenika (HMI).
Naglasio je kako narod "knjigama čuva svoju kulturu, književnost i identitet" te podsjetio da su "Hrvati u Bosni i Hercegovini kod svoje kuće".
"Nemojte zaboraviti da smo, bez obzira na granice i rijeke, jedan narod", kazao je vrhbosanski nadbiskup mons. Vinko Puljić, istaknuvši da se posebno ne smiju prešućivati oni koji pišu, jer oni govore da Hrvati još uvijek žive u BiH.
"Hrvatska knjiga danas treba biti čuvar bogatstva hrvatske kulture, duha, duše i naroda," rekao je mons. Puljić, podsjetivši kako je Katolička crkva tijekom komunističkoga doba posebno njegovala i čuvala hrvatski jezik.
"Unatoč tomu što se borimo za opstanak, mi smo okosnica i srčika i ne damo se iskorijeniti, dodao je.
Književnik Mile Pešorda upozorio je na problem "organiziranoga zaborava" kulture hrvatskog naroda u BiH.
"Brojni pisci stvarali su djela na hrvatskom jeziku u BiH i žalosno je da se danas čak i u Zagrebu kao 'zvijer progone' oni koji su se svojedobno borili za hrvatski jezik u BiH", kazao je književnik Pešorda, zapitavši se "kako li je takvima tek u BiH".
Govoreći o položaju hrvatske knjige u današnjoj Vojvodini, književnik Tomislav Žigmanov napomenuo je da ona "nastaje u okruženju svoga ambijenta".
"Od osamostaljenja hrvatske države još ni jedno naše djelo nije recenzirano u srpskom književnom, umjetničkom ili filozofskom časopisu, rekao je Žigmanov.
Istaknuo je kako će budućnost kulture Hrvata u Vojvodini ovisiti o integriranosti i njezinoj nazočnosti u Republici Hrvatskoj, kao matičnoj državi.
O položaju hrvatske kulture izvan Republike Hrvatske na okruglom stolu HMI-a "Hrvatska knjiga izvan Hrvatske i duhovna integracija hrvatskoga naroda", još su govorili Vinko Grubišić, Ante Lučić, Vlado Šakić, a referat Ivone Dončević pročitala je književnica Nevenka Nekić.