Od ukupnog broja noćenja u kućama i stanovima za odmor 61 posto su ostvarile osobe za koje se boravišna pristojba plaća paušalno, dok su ostala noćenja osoba za koje se boravišna pristojba plaća po noćenju.
Prosječan broj noćenja po dolasku bio je 13 noćenja ili 1 više nego lani, pri čemu su domaći gosti u tim kućama prosječno boravili 21 dan (isto kao lani), a strani 8 dana (dan više).
Navedeni podaci Državnog zavoda za statistiku odnose se na objekte nekomercijalnog tipa, koji nisu namijenjeni iznajmljivanju gostima nego ih koriste turisti-vlasnici kuća i stanova za odmor, članovi njihovih obitelji, rodbina ili prijatelji.
Domaći su u kućama i stanovima za odmor ostvarili 70,7 posto ukupnih noćenja ili 2,37 milijuna registriranih noćenja, što je 13 posto više nego u ljetu 2004. Ukupno ih je u te objekte ovog ljeta registrirano došlo 111,1 tisuća ili 10 posto više.
Stranih je turista pak bilo 10 posto manje ili 122,2 tisuće, a s 977,8 tisuća noćenja zadržali su prošloljetnu razinu.
Među strancima i ovoga su ljeta najviše noćenja u kućama i stanovima za odmor u Hrvatskoj ostvarili Slovenci - 296,6 tisuća, ali je to bilo 24 posto manje nego lanjskog ljeta.
Drugi su turisti iz Njemačke, koji su s nešto malo više od 148 tisuća noćenja također ubilježili pad, od 8 posto.
Gosti iz Bosne i Hercegovine pak s 104,3 tisuće noćenja u tim objektima upisuju plus od 42 posto, dok su četvrti, Mađari, s 85,3 tisuće noćenja ostvarili porast od čak 181 posto u odnosu na prošlo ljeto.
Na petom su mjestu Talijani, koji su s 61,1 tisućom noćenja zabilježili pad od 33 posto, dok su Austrijanci s 56,4 tisuća noćenja u minusu od 15 posto.
Od ostalih stranih turista značajnije poraste noćenja u kućama i stanovima za odmor u odnosu na lanjsko ljeto ostvarili su oni iz Slovačke (od 173 posto), Češke (od 44 posto), Srbije i Crne Gore (od 31 posto), Švicarske (od 36 posto) te Švedske (od 43 posto).