Dokument pod nazivom "Prijedlog biskupa BiH za društveno-pravno uređenje BiH" usvojen je na 35. redovitom zasjedanju Biskupske konferencije BiH, a njegova je bit uspostava četiri funkcionalna kantona umjesto sadašnjih eniteta.
Dokument je novinarima u subotu u Sarajevu predstavio kardinal Vinko Puljić, nabiskup vrhbosanski.
On je istaknuo kako je dokument već proslijeđen Svetoj stolici od koje se također očekuje da podupre zalaganja bosanskohercegovačkih biskupa za uspostavu pune jednakopravnosti svih naroda i pojedinaca u njihovoj zemlji.
"Nema pravnog ustrojstva dok se nepravda ne ospori", kazao je kardinal Puljić.
Prijedlog biskupa BiH koji je iznesen na tri stranice u uvodnom dijelu konstatira kako je Daytonski sporazum uveo nepravednu podjelu zemlje na dva entiteta koja je de facto ozakonila pravo jačega a ne zakon pravde što je opet rezultiralo nefunkcionalnošću i neodrživošću države.
Krajnji ishod je da je BiH danas u dubljoj političko-socijaloj krizi nego što je bila u vrijeme kada je Dayton potpisan, drže biskupi.
Oni također podsjećaju kako su Hrvati najveće žrtve rata - prognano ih je 67 posto a prijeratnim domovima vratilo se tek 13 posto - te da im se mora zajamčiti izjednačenost u pravima i dužnostima s druga dva naroda.
"U BiH se brani i opstaje ili pak definitivno pada načelo multidržava", konstatiraju biskupi te sugeriraju kako je za Hrvate kao i za sve druge najprikladnije ustrojiti BiH kao jedinstvenu, cjelovitu i decentraliziranu državu bez sadašnje entitetske podjele.
Decentralizacija bi se provela prema općinskoj i prema regionalnoj razini vlasti pri čemu bi u općinama ona funkcionirala na načelu "jedan čovjek, jedan glas" dok bi se na višim razinama ustanovili mehanizmi koji bi jamčili minimalnu zastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda.
Kao jedan od modela ponuđen je ustroj četiri kantona odnosno regije: Sarajevski, Banjolučki, Mostarski i Tuzlanski kanton gdje bi svaki narod imao minimum 30 posto udjela u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti čime bi se ujedno izbjegla mogućnost preglasavanja prestavnika bilo kojeg naroda.
Biskupi BiH cjelokupnoj javnosti ali i međunarodnoj zajednici uputili su poziv na poduzimanje hrabrog i nužnog koraka kako bi se ispravio "neravedni mir te pokazalo političku volju nužnu za što brže izmjene Ustava".
Komentirajući činjenicu da se prijedlg biskupa BiH znatno razlikuje od sugestija međunarodne zajednice koja ne želi dovoditi u pitanje opstanak Republike Srpske, kardinal Puljić je izjavio kako svi u BiH "moraju misliti iz svoje kuće a ne iz Washingtona ili Bruxellesa".
Stajalište o nužnosti dubokih političkih promjena u BiH još je jednom potkrijepio podacima o tome što se zbilo s katolicima u toj zemlji tijekom rata.
Od predratnih 830 tisuća, u BiH je sada ostalo tek 466 tisuća katolika.
Od oko 222 tisuće katolika koliko ih je prije rata živjelo na teritoriju koji je sada u sastavu Republike Srpske, na tom ih je području danas tek 12 tisuća.