Po njegovim riječima sadašnjim položajem i ustrojem nisu zadovoljni ni njezini suvereni narodi, ni međunarodna zajednica.
"Ravnopravnost naroda morala bi biti temeljno načelo budućega državnog ustroja", tvrdi Zlopaša te napominje kako bi svaki od triju konstitutivnih naroda morao imati svoje političke, znanstvene, obrazovne, informativne, kulturne i druge ustanove na cijelom području BiH.
"BiH se kao međunarodnopravni subjekt na svjetskim političkim zemljovidima pojavila nakon raspada Jugoslavije", piše Zlopaša, dodajući kako bi prostori koje je hrvatski narod unio u F/BiH trebali ući u sastav buduće hrvatske savezne jedinice.
Po popisu pučanstva, na površini od 51.197 četvornih kilometra 1991. u BiH su živjela 4.377.033 stanovnika, a od toga 17,4 posto Hrvata, 31,2 posto Srba, 43,5 posto Muslimana (Bošnjaka) te 7,9 posto "ostalih".
Po procjeni američke obavještajne agencije CIA-e, koju navodi autor, u BiH danas živi nešto manje od četiri milijuna stanovnika, među njima 48 posto Bošnjaka, 37,1 posto Srba i 14,3 posto Hrvata.
Kada se te brojke usporede s popisom iz 1991., najgore su prošli Hrvati, tvrdi Zlopaša, dodajući kako se njihov broj sa 760.852 sveo na 573.000. Podatci koje iznosi Katolička crkva u BiH, kako napominje, još su porazniji, jer po njima tamo trenutno živi nešto više od 500.000 katolika.
Knjigu "Politička sudbina Hrvata u BiH" (132 str.) objavio je mostarski nakladnik Hrvatski blok BiH.
Autor u pet poglavlja obrađuje povijesni položaj i unutarnji ustroj BiH kroz prijedloge međunarodne zajednice, provedbu Daytonskoga sporazuma, prijedloge političkih stranaka triju naroda te prijedlog HB-a o ustroju BiH kao savezne države.
Ivan Zlopaša (1964.) je novinar Radija Široki Brijeg.