ZAGREB - Predsjednici srednjoeuropskih država, koji su nazočili summitu u Zagrebu od 13. do 15. listopada, napustili su Zagreb u subotu poslijepodne. Održavanje 12. sastanka predsjednika srednjoeuropskih država, takozvanog Croatia summita, pratile su iznimne mjere osiguranja, a blokiranje prometa oko mjesta održavanja skupa te na trasama od zračne luke do hotela izazvalo je velike teškoće u odvijanju gradskog prometa i višesatne zastoje. Na završnoj konferenciji za novinare šefova srednjoeuropskih država predsjednik Stjepan Mesić je rekao da mu je žao zbog problema koje su građani Zagreba i okolice imali u vrijeme održavanja summita zbog poduzetih mjera sigurnosti. "Na žalost, živimo u svijetu u kojemu su, uz skupove poput ovoga, takve mjere nezaobilazne", kazao je Mesić.
ZAGREB - Austrija planira u prvoj polovici 2006. godine, kada preuzme predsjedanje EU-om, održati konferenciju o Balkanu, rekao je u subotu austrijski predsjednik Heinz Fischer na završnoj konferenciji za novinare šefova srednjoeuropskih država u Zagrebu. Dodao je da su se u zagrebu uvjerili da i druge zemlje regije imaju interes za približavanje europskim integracijama. Klaus Mangold, izvršni savjetnik predsjednika DaimlerChryslera AG i predsjednik njemačkog Odbora za gospodarske odnose s Istočnom Europom, rekao je u ime europskog gospodarskog izaslanstva na summitu da se "Hrvatska vrlo pozitivno razvija".
LJUBLJANA - Prijateljstvo i partnerstvo između Hrvatske i Slovenije jače je od otvorenih pitanja koja obje strane žele riješiti u europskom duhu, iznijela je u razgovoru za ljubljansku "Mladinu" hrvatska ministrica za vanjske poslove i europske integracije Kolinda Grabar Kitarović. Ministrica Grabar Kitarović naglasila je također da su dobri odnosi sa Slovenijom jedan od prioriteta vanjske politike vlade premijera Ive Sanadera i izrazila nadu da će se dobra suradnja, osobito na polju korištenja slovenskih iskustava pri ulasku u Europsku uniju, nastaviti.
LJUBLJANA - Slovenski liberalni demokrati (LDS) u subotu su na izvanrednom kongresu u ljubljanskom hotelu "Domina" za novog predsjednika stranke izabrali nekadašnjeg ministra obrane Jelka Kacina koji je mimo očekivanja već u prvom krugu glasovanja dobio natpolovičnu većinu glasova oko 400 delegata stranke iz cijele Slovenije. Od važećih 398 glasačkih listića za Kacina ih je bilo 220. Glavni Kacinov protukandidat Ivo Vajgl, koji je u drugoj polovici prošle godini bio ministar vanjskih poslova, a sada je savjetnik za vanjsku politiku u uredu predsjendika države Janeza Drnovšeka, dobio je 133 glasa. Drnovšek je prisustvovao kongresu zbog čega se prijevremeno vratio sa zagrebačkog summita srednjeeuropskih predsjednika, ali izričito nije podržao nijednog kandidata.
SARAJEVO - Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke demokratske akcije BiH (SDA) Sulejman Tihić izjavio je u subotu kako njegova stranka više neće podupirati rad sadašnjeg Visokog predstavnika u BiH Paddyja Ashdowna. Na konferenciji za novinstvo održanoj nakon izvanredne sjednice Predsjedništva SDA Tihić je kazao kako je zaključak o uskraćivanju potpore Ashdownu rezultat njegove odluke da ne dopusti preimenovanje sarajevske zračne luke koja je trebala dobiti ime po Aliji Izetbegoviću. On je ujedno optužio Visokog predstavnika da je zabranom preimenovanja sarajevske zračne luke "izjednačio Izetbegovića s Radovanom Karadžićem i drugim zločincima".
BAGDAD - Više od 61 posto Iračana sudjelovalo je u subotu na referendumu o nacrtu Ustava, prema prvim procjenama dužnosnika izbornog povjerenstva Abdela Husseina Hindauija. Ranije je Hindaui izjavio da je "velika većina" Iračana glasovala o tekstu koji postavlja temelje iračke države nakon Sadama Huseina. Glasački uredi zatvoreni su u 17 sati kada je počelo prebrojavanje glasova u nekim uredima. Prve procjene iz nekoliko gradova govore o visokoj razini sudjelovanja. Dužnosnici izbornog povjerenstva kazali su da je odaziv bio posebno dobar u kurdskoj i šijitskoj zoni.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush pozdravio je u subotu irački referendum o novom ustavu kao ključan korak naprijed prema demokraciji koji će zadati ozbiljan udarac teroristima. Bush je pohvalio kompromisne promjene u tekstu nacrta ustava koje su dovele do toga da se barem neki od čelnika iračkih Sunita pridruže šijitima i Kurdima koji snažno podržavaju dokument. On je rekao da je glasovanje "odlučujući korak naprijed u kretanju Iraka prema demokraciji".
LONDON - Razdoblje inkubacije ptičje gripe otkrivene prošli vikend u Turskoj završeno je i opasnost za ljude prošla je, objavile su u subotu turske vlasti, a prenosi Reuters. Ptičja gripa otkrivena u Turskoj a izazvana sojem virusa H5N1, istim onim koji je od 2003. u Aziji ubio više od šezdeset ljudi, natjerala je turske vlasti da ubiju milijune ptica. Kina u subotu tvrdi da je pronašla novo i bolje cjepivo za ptice, objavili su državni mediji, a Britanija je objavila da će uložiti dva miljuna funta za nova istraživanja zaraznih bolesti, među ostalima i ptičje gripe.
TEHERAN - Nepoznata zarazna bolest ubila je tisuće divljih pataka na sjeverozapadu Irana, ali vlasti su u subotu izjavile da nije riječ o ptičjoj gripi. Behrouz Yasemi, dužnosnik iranske organizacije za zaštitu okoliša rekao je da je ptice pobila "tajanstvena bolest". U karanteni je močvarno područje Poldasht na sjeverozapadnoj iranskoj granici prema Azerbajdžanu gdje su otkrivene uginule patke, a provode se mjere dezinfekcije, rekao je Mansour Sayari, voditelj iranske veterinarske službe.
SALAMANCA - Europska unija spremna je poduzeti "radikalnije mjere" suočavajući se s opasnošću od ptičje gripe, izjavio je u subotu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso na XV. hispanoameričkom summitu u Salamanci. Istaknuo je da EU neće oklijevati ponuditi zemljama članicama drastičnije i radikalnije mjere.
XIANGHE - Bogate i zemlje u razvoju, okupljene u Skupinu G20 najavile su u subotu da će prihvatiti sve nužne načine za borbu protiv vrtoglava rasta cijene nafte i protiv drugih prijetnji globalnoj ekonomiji. Na sastanku u gradu Xiangheu kraj Pekinga financijski ministri i guverneri središnjih banaka zemalja G20 izrazili su zabrinutost zbog inflacijskoga rizika izazvanog rastom cijena nafte, te zbog sve izraženijih protekcionističkih tendencija i ekonomskih debalansa, poput američkoga državnoga deficita. Rodrigo Rato, čelnik Međunarodnoga monetarnog fonda, kaže da bi globalni rast ove godine morao ostati čvrst na 4,3 posto, ali da bi svijet mogao doživjeti i težak udarac zbog nafte i ostali pukotina u sustavu.