Kineski svemirski brod Shenzhou sastoji se od tri jedinice ukupne težine 8 tona, sastavljene od nekih 100.000 komponenata koliko imaju i ruski Sojuz i američki Apollo, piše u srijedu britanska agencija Reuters.
Srednja jedinica, poznata kao kapsula za spuštanje, najvažnija je jer upravo ona vraća astronaute na Zemlju i u njoj se odvijaju znanstveni eksperimenti.
Orbitalni modul Shenzhou može se koristiti kao mini-svemirska stanica u trajanju do osam mjeseci, ili kao spojni modul za buduće misije s ljudskom posadom. Dužnosnici kineske svemirske agencije kazali su da bi se orbitalni modul Shenzhou VII, koji bi trebao biti lansiran 2006. ili 2007. godine, mogao koristiti kao spojni dio za misiju Shenzhou VIII.
Kapsula, koja treba vratiti astronaute na zemlju u pustinjsko područje u sjevernom dijelu kineske unutrašnje Mongolije, slična je Sojuzu, ruskome modelu razvijenom krajem 60-ih godina 20. stoljeća, no stručnjaci tvrde da je naprednija od ruske inačice.
Njezin je promjer 2,5 metara, a 0,3 metara šira je od Sojuza što znači da može potencijalno primiti tri ili čak četiri astronauta.
Kineski stručnjaci oprezni su u opisivanju dometa cjelokupnog svemirskog programa njihove goleme zemlje, a takvog su mišljenja i neki inozemni stručnjaci.
"Unatoč pet prethodnih letova koje je obavila Shenzhou, ta letjelica je još uvijek u povojima (...) i ima veći rizik nego Sojuz ili američki Shuttle", rekao je za njemačku agenciju dpa svemirski analitičar Mark Wade iz Encyclopedia Astronautica.
Međutim, neki analitičari drže da bi Kina brzo mogla premostiti tehnološki jaz i postati glavni svemirski takmac Sjedinjenih Država.
"U roku jednog desetljeća, kineski svemirski program mogao bi prestići ruski i europski svemirski program", kazao je pred američkim Senatom prošle godine James Oberg te zaključio: "Ako Kina postane najvažnija svemirska sila nakon SAD-a, može početi potpuno nova 'svemirska utrka'".
SAD i bivši Sovjetski Savez poslali su prvog čovjeka u svemir 1961. godine, a Kina je to učinila tek 2003.
No pravi div azijskog razvoja i zemlja neprekinute višetisućljetne civilizacije ima dugu, iako ne uvijek i uspješnu tradiciju putovanja u svemir.
Domovina baruta pokušala je upravo tim otkrićem lansirati prvog čovjeka u svemir pa tako legenda kaže da je neki dvorjanin po imenu Wan Hu u vrijeme dinastije Ming (1368-1644) pokušao poletjeti davši se vezati za stolicu s letećim zmajevima u svakoj ruci dok je 47 slugu zapalilo 47 bambusovih stabiljki ispunjenih barutom koje su bile vezane za stolicu.
Kad se dim raščistio, Wanu nije bilo traga, no nadživio ga je san o letu u svemir.