Margetić je ranije tijekom dana izjavio da je primio dopunjenu i objedinjenu optužnicu ICTY-a, no radi se samo o optužnom prijedlogu sve dok ga ne potvrdi sudac, navodi se iz istog izvora.
Haški sud je u travnju ove godine podigao zajedničku optužnicu protiv Šešelja i Margetića, direktora i glavnog urednika tjednika Hrvatsko slovo, tereteći ih za nepoštivanje suda jer su krajem 2004. objavili ime i dijelove iskaza zaštićenog svjedoka sa suđenja Tihomiru Blaškiću 1998., usprkos nalogu suda da to ne čine.
Zbog počinjenja istog djela i objavljivanja istog proskribiranog materijala, ICTY je 9. rujna potvrdio zasebne optužnice protiv Josipa Jovića, bivšeg glavnog urednika Slobodne Dalmacije koji je to učinio još u studenom 2000., te protiv Marijana Križića za kojeg je naknadno utvrđeno da je on, a ne Margetić, u vrijeme na koje se odnosi optužnica bio glavni urednik Hrvatskog slova.
Samo 11 dana nakon toga, predmetni tužitelj David Akeron podnosi prijedlog da sud dopusti dopunu optužnice protiv Šešelja i Margetića te istodobno spajanje predmeta protiv sve četvorice optuženih.
U podnesku koji prati prijedlog objedinjene optužnice, Tužiteljstvo navodi argumente u prilog spajanja tri opisana zasebna predmeta u jedan, kako bi im se zajednički sudilo.
Tužitelj ističe kako je spajanje postupka sukladno pravilima ICTY-a kao i 'izlaznoj strategiji' suda, zatim da bi služilo interesu pravde i ekonomičnosti suđenja, na minimum svelo teškoće za žrtvu i svjedoke te jamčilo dosljednost presuda. Također iznosi da zajedničko suđenje ne bi stvorilo sukob interesa ili utjecalo na pravo optuženih na pošteno i brzo suđenje.
"Svjedok za sva tri predmeta je isti i stoga bi trebao biti pozvan na sva tri suđenja. Zajedničko suđenje omogućilo bi da bude pozvan samo jednom. To je posebno važno obzirom da je žrtva i glavni svjedok u sva tri predmeta visoko rangirani političar koji obnaša važne državne dužnosti i zahtjev da se pojavi tri puta radi davanja istog iskaza odvratio bi ga od svjedočenja", obrazlaže, uz ostalo, tužitelj.
Optuženi su, po navodima iz podneska, počinili potpuno isto kazneno djelo: ometanje provedbe pravde putem otkrivanja zaštićenih informacija, te u okviru zajedničke sheme ili strategije - koristili svoje novine da objave ime i izvatke iz transkripta istog zaštićenog svjedoka.
Nakon iznošenja kronologije događaja, od samog iskaza zaštićenog svjedoka 16.-19. ožujka 1998., preko objave iskaza u Slobodnoj Dalmaciji 2000., naloga ICTY-a kojim se zabranjuje objavljivanje, te potom objave u Hrvatskom slovu, i Margetićevom Novom Hrvatskom slovu četiri godine kasnije i kršenja istog naloga suda, tužitelj Akerson zaključuje kako je "postojala zajednička shema ili strategija" što dokazuje "sličnost kažnjivih postupaka, zajedništvo činjenica i svjedoka, zajedništvo pravnih argumenata te postojanje veze između optuženih. Ističe se kako su Šešelj i Križić izrijekom opravdali objavu zaštićenih informacija u Hrvatskom slovu činjenicom da je Jović isti materijal objavio 2000. u Slobodnoj Dalmaciji, a kasnije su objavili i intervju s Jovićem o tome kako je objavio transkripte dok je bio glavni urednik.
Govoreći o argumentu počinjenja kažnjivog djela u sklopu "zajedničke sheme i strategije" kao opravdanja za spajanje predmeta, tužitelj se poziva na odluku suda iz "predmeta Kordić i Čerkez" kojom je tada opravdano spajanje njihovog predmeta.
U odgovoru na prijedlog tužiteljstva branitelji Jovića, Šešelja i Križića, te Margetić koji se brani sam, usprotivili su se spajanju predmeta i zajedničkom suđenju, ocjenjujući da bi to narušilo njihova prava.
U prijedlogu zajedničke optužnice, Josipa Jovića se kao prvooptuženog tereti u prvoj točki za nepoštivanje suda, Šešelja i Margetića zajedno u drugoj točki za isto djelo, a Margetića u trećoj točki također za nepoštivanje suda. Margetića se u prvotnoj optužnici teretilo po dvije točke za nepoštivanje suda - zbog objave spornog transkripta u Hrvatskom slovu, te kasnije i Novom Hrvatskom slovu.
Pored spomenute četvorice ICTY je 26. travnja ove godine za isto djelo, ali zbog otkrivanja drugog zaštićenog svjedoka iz predmeta Blaškić, optužio i glavnog urednika Hrvatskog lista, Ivicu Marijačića te suradnika lista, umirovljenog generala i bivšeg obavještajca Markicu Rebića.
Petorica optuženih dobrovoljno su stupili pred Haški sud i odbacili optužbe, dok je Josip Jović to odbio učiniti te je uhićen po nalogu Haškog suda a pred hrvatskim pravosuđem u tijeku je i postupak po nalogu za njegovu predaju Den Haagu.
Optužnice protiv hrvatskih novinara, te posebno prošlotjedno uhićenje Jovića, izazvale su niz prosvjeda njihovih kolega u Hrvatskoj, Hrvatskog novinarskog društva kao i međunarodnih novinarskih udruga poput Reportera bez granica, Odbora za zaštitu novinara iz New Yorka i drugih, te pribavile puno negativnog publiciteta Haškom sudu u čijem uredu za odnose s javnošću su danas, kako se doznaje, odgovarali na brojne telefonske pozive novinara nezadovoljnih takvim tretmnom njihovih kolega.