Zapovjednici Stabilizacijskih snaga su pri zapljeni ovog tajno skrivenog oružja izjavljivali da bi eksplozija ovih golemih količina naoružanja sravnila Mostar sa zemljom ubivši na tisuće Mostaraca.
Prvooptuženi Mehmed Bajgorić osuđen je na četiri godine zatvorske kazne. On je, kako je obrazložila predsjednica Sudskog vijeća Romela Ćorić Škobić, počinio kazneno djelo nedopuštenog posjedovanja oružja ili eksploziva. Drugooptuženi Jusuf Piralić i trećeoptuženi Hasan Tojaga osuđeni su na po 10 mjeseci zatvorske kazne jer su, kako je navedeno presudom, počinili kazneno djelo neprijavljivanja počinitelja prikrivanja tajnih skladišta oružja.
Četvrtooptuženi Husein Galijašević dobio je oslobađajuću presudu jer mu nije dokazana odgovornost sudjelovanja u nedopuštenom prikrivanju oružja pronađenog u tajnim skladištima.
Cijeli sudski proces u tzv. slučaju "mostarske granate" bio je zatvoren za javnost. Povremeno su se u bosanskohercegovačkim medijima pojavljivale kritike u kojima se zamjeralo sudskim vlastima u BiH što su, kako je isticano, ovako delikatan slučaj kao što je masovno skrivanje oružja u Mostaru, propustile u nadležnost Općinskog suda u Mostaru. Po tim medijskim navodima, suđenje za "mostarske granate" trebalo je organizirati na višoj sudskoj instanci.