Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso izjavila je novinarima kako će početak glavne rasprave u Stankovićevu slučaju biti zakazan u roku 60 dana nakon što bude potvrđena izmijenjena optužnica.
Državni tužitelj Marinko Jurčević kazao je kako će Tužiteljstvo svakako ispuniti zadani rok istaknuvši kako su izmjene koje valja unijeti samo formalne naravi te da sve točke haške optužnice ostaju na snazi.
Stanković je predan Sudu BiH na temelju odluke Haškog tribunala, potvrđene početkom ovog mjeseca, a njegov slučaj prvi je koji je prebačen u nadležnost pravosudnih tijela na prostoru bivše Jugoslavije.
On je tijekom dana iz Den Haaga prebačen u Sarajevo, no okolnosti pod kojima je transport obavljen nisu objelodanjene zbog sigurnosnih razloga.
Slučaj Radovana Stankovića kojega je ICTY optužio za zločine protiv čovječnosti, a posebice za silovanje devet Bošnjakinja na području Foče 1992. godine, dodijeljen je tužitelju Vasi Marinkoviću, kojemu će pomagati i jedan inozemni tužitelj.
Jurčević je kazao kako je Tužiteljstvo BiH već u ovom trenutku spremno preuzeti sve slučajeve koje bi ICTY eventualno odlučio prepustiti bosanskohercegovačkom pravosuđu.
"Za sada očekujemo prepuštanje nekolicine predmeta i brojne istrage koje je vodio Den Haag", kazao je Jurčević.
Stankovićev odvjetnik Milinko Radović najavio je "ozbiljnu pravnu bitku" sa Sudom odnosno Tužiteljstvom BiH.
On je ustvrdio kako se njegovu branjeniku mora omogućiti suđenje po zakonu koji je za njega povoljniji, u ovom slučaju Kaznenom zakonu bivše SFRJ, što su ga nakon raspada zajedničke države preuzeli i BiH i Federacija BiH.
Taj zakon, kako je podsjetio Radović, nije poznavao ratni zločin protiv čovječnosti za što je optužen Stanković niti je predviđao kaznu zatvora veću od 20 godina za zločine protiv civilnog stanovništva.
Bude li osuđen na temelju sadašnjeg Kaznenog zakona BiH, Stanković bi mogao dobiti kaznu dugotrajnog zatvora do 40 godina.
Budu li se poštivali postavljeni rokovi, suđenje Stankoviću pred Sudom BiH moglo bi početi do kraja godine.