Ljubičić (39), bivši zapovjednik Vojne policije HVO-a u Operativnoj zoni Središnja Bosna, optužen je u 15 točaka za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima u Lašvanskoj dolini 1993.
U pritvoru ICTY-e nalazi se od dobrovoljne predaje 21. studenoga 2001. i postao je pritvorenik koji najdulje čeka početak suđenja.
Iako je predraspravni sudac u ožujku ove godine zatražio od predsjednika suda Theodora Merona da zakaže početak suđenja Ljubičiću, Tužiteljstvo je 19. srpnja podnijelo prijedlog za ustupanje njegova predmeta Državnom sudu BiH.
Njegov branitelj, zagrebački odvjetnik Tomislav Jonjić, u odgovoru na prijedlog Tužiteljstva zatražio je da se predmet zadrži u Haagu ili ustupi pravosuđu Hrvatske, s obzirom da Ljubičić uz državljanstvo BiH ima i hrvatsko državljanstvo.
"Mi se više ne protivimo prepuštanju ali tražimo da predmet bude ustupljen Hrvatskoj, jer smatramo da je Hrvatska bolje i zakonitije rješenje", kazao je Jonjić u telefonskom razgovoru iz Haaga.
Argumente Tužiteljstva na sutrašnjoj će raspravi iznijeti predmetni tužitelj Marc Harmon a obranu će uz Jonjića zastupati i subraniteljica Nika Pinter.
Na raspravu su pozvani i predstavnici BiH, koji su se u podnesku očitovali da Posebni odjel za ratne zločine Državnog suda BiH, kao i sam "predmet Ljubičić", ispunjavaju sve uvjete za prepuštanje.
Odvjetnik Jonjić je napomenuo kako su dosadašnje odluke o prepuštanju više "srpskih predmeta" ICTY-a nacionalnim pravosuđima, uključujući pravomoćnu odluku u "predmetu Stanković", pokazale kako pokušaji da se predmeti dodijele drugoj zemlji imaju slabe izglede.
U optužnici se navodi da je Ljubičić, djelujući individualno i u suradnji s pripadnicima Vojne policije HVO-a pod njegovim zapovjedništvom i drugim pripadnicima HVO-a, planirao, poticao, zapovijedao, počinio ili na druge načine pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje zločina protiv čovječnosti putem progona bosanskih Muslimana na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, na području općina Vitez i Busovača.
Progoni su, prema optužnici, počinjeni sustavnim napadima na sela, lišavanjem života i nanošenjem teških ozljeda ili patnji civilima, bosanskim Muslimanima. Tijekom napada na Ahmiće, Nadioke, Piriće i Šantiće, koji su se zbili 16. travnja 1993., ubijeno je oko 100 civila a mnogi su teško ozlijeđeni.