Predizborna anketa koju je objavio poljski dnevnik "Gazeta Wyborcza" 48 sati prije nedjeljnih izbora pokazuje da je 32 posto Poljaka spremno glasovati za stranku Građanska platforma, a 30 posto za Pravo i pravednost, što pokazuje rast potpore stranci koju vode blizanci Kaczynski, dok je potpora Građanskoj platformi ostala ista. S obzirom da su ove dvije stranke sličnog političkog predznaka, Građanska platforma stranka je desnog centra, a Pravo i pravednost stranka desnice, dogovorile tijekom izborne kampanje da će u slučaju pobjede na izborima zajednički formirati vladu, tako se već sada računa da će zajedno imati 334 mjesta u parlamentu i dvotrećinsku većinu.
Potpora poljskih birača ostalim strankama nije se promijenila. Prema rezultatima predizbornih anketa, još će samo tri stranke zauzeti mjesta u novom sastavu poljskog parlamenta - stranka Samoobrana ima 12 posto potpore, desničarska stranka Liga poljskih obitelji osam posto, dok je potpora poljskoj ljevici, Savezu demokratske ljevice, sedam posto. Tri stranke stoje na granici izbornog praga od 5 posto - Socijaldemokracija Poljska, Demokratska stranka i Poljska narodna stranka.
Vodeće stranke u predizbornim anketama već dijele između sebe ministarska mjesta u novoj vladi, iako se programski ne slažu oko glavnog prijedloga Građanske platforme o uvođenju novog poreznog sustava 'tri puta petnaest'. Riječ je o prijedlogu uvođenja trovrsnog linijskog poreza, zbog kojega je ova stranka postala meta napada ne samo drugih političkih stranaka, već i najavljenog koalicijskog partnera u budućoj vladi desnog centra. Po tom prijedlogu, umjesto dosadašnje tri stope - 19, 30 i 40 posto, ovisno o visini prihoda, sada će za sve vrijediti ista stopa od 15 posto. Prema riječima čelnika Građanske platforme i kandidata za premijera Jana Rokite, uvođenje takve stope bi "snizilo troškove i dalo poticaj poljskom gospodarstvu".
Po pisanju poljskog dnevnika "Gazeta Wyborcza", nakon svih tih napada vodstvo Građanske platforme optužilo svojeg potencijalnog koalicijskog partnera za vođenje negativne kampanje. U televizijskoj raspravi četvorice predsjednika vodećih stranka, održanoj u četvrtak navečer, Jan Rokita je pozvao čelnike Prava i pravednosti da se odluče jesu li s njegovom strankom i hoće li s njome stvarati buduću poljsku vladu nakon nedjeljnih izbora kako je bilo ranije najavljeno, s obzirom da su se pojavila medijska nagađanja prema kojima bi ta stranka mogla koalirati s druge dvije desne stranke umjesto s njegovom. Dobio je pozitivan odgovor predsjednika te stranke Jaroslawa Kaczynskog, ali ne i slaganje s glavnim prijedlogom o uvođenju trovrsnog linijskog poreza.
Kako piše dnevnik "Rzeczpospolita", iako se dvije vodeće stranke i budući koalicijski partneri razilaze u nekim programskim pitanjima, slažu se oko toga, ako jedna stranka dade premijera, da druga treba imati predsjednika parlamenta. Dnevnik također predviđa da će, bude li Jan Rokita premijer, tada Jaroslaw Kaczynski iz Prava i pravednosti postati potpredsjednik vlade i ministar pravosuđa.
Drugo važno pitanje koje je označilo izbornu kampanju bilo je pitanje privatizacije. Optužbe o loše provedenoj privatizaciji idu na račun ljevice koja je zadnje četiri godine bila na vlasti u Poljskoj, a buduća poljska oporbena stranka desnog bloka, Liga poljskih obitelji, pozvala je na reviziju privatizacije u Poljskoj i kažnjavanje odgovornih za nepravilnosti do kojih je došlo, posebice kod privatizacije velikih tvrtki, primjerice naftne industrije Orlen, osiguravajuće tvrtke PZU i sl. Prema tvrdnjama Romana Giertycha, predsjednika ove desničarske stranke, to međutim neće učiniti ni buduća poljska koalicijska vlada Građanske platforme i Prava i pravednosti.
Dok stranke koriste zadnji dan predizborne kampanje kako bi privukle što više birača, predsjednička kampanja pala je u drugi plan u odnosu na utrku za mjesta u poljskom parlamentu, te je dugo najavljivano televizijsko sučeljavanje dvojice vodećih kandidata, Lecha Kaczynskog, iz stranke Pravo i pravednost i Donalda Tuska, predsjednika Građanske platforme, prebačena za idući tjedan, nakon što budu poznati rezultati parlamentarnih izbora.