Prema ispitivanju javnoga mnijenja od 15. rujna, u poljskom parlamentu sigurnu većinu imat će buduća najavljena koalicija stranaka desnog centra Građanske platforme i Prava i pravednosti. Iako se ta dvostranačka poljska koalicija razilazi u nekim pitanjima, kao što su reforma poreznog sustava i vanjskopolitički prioriteti, već prije izbora dijele ministarska mjesta, a prema rastućoj "popularnosti" Građanske platforme i njezinog predsjedničkog kandidata, u predsjedničkoj palači i premijerskoj stolici najvjerojatnije će sjedit čelni ljudi ove stranke, Donald Tusk i Jan Rokita.
Poljska ljevica, koja je tjedan prije izbora bila prisiljena mijenjati svoje promidžbene spotove zbog iznenadnog odustajanja njihovog kandidata Wlodzimira Cimoszewicza, ipak se nada većoj potpori birača.
Građanska platforma u anketama osvaja 36, a Pravo i pravednost glasove 23 posto, Poljaka. Savez demokratske ljevice dobiva svega devet posto, a izborni prag će preći još tri stranke. Gotovo 30 posto birača izjavilo je da sigurno neće izaći na izbore.
Poljske političke stranke i njihovi predsjednički kandidati izjašnjavaju se u kampanji o glavnim pitanjima koje stoje pred budućom poljskom vladom i parlamentom kao što je pitanje korupcije, vanjske politike i dovršetka privatizacije.
Tusk smatra da se protiv korupcije u poljskoj vlasti i društvu treba boriti smanjenjem miješanja i utjecaja administracije u gospodarstvu. Poljska ljevica predlaže uvođenje javnih natječaja za mjesta u državnim službama, a stranka Pravo i pravednost izjasnila se za osnivanje ureda za borbu protiv korupcije. Desničarska stranka Liga poljskih obitelji zalaže se uvođenje oštrih kazni za korupciju, sve do oduzimanja imovine i položaja.
Većina poljskih stranaka, prema ispitivanju dnevnika "Rzeczpospolita" izjasnila se nastavak privatizacije, većinom velikih javnih poduzeća, rudnika, energetskog sektora, ali ne i infrastukture. Jedino se Savez demokratske ljevice protivi privatizaciji Poljskih željeznica.