"Parcijalno, po raznim časopisima, prevedeno je zaista mnogo, ali nitko, ama baš nitko, nije htio objaviti neko od temeljnih teorijskih djela iz angloameričke kritike, pa čak ni panoramu ili izbor, čime bi se nadoknadio veliki manjak teorijske literature u nas", piše Sabljak u pogovoru knjizi, koju je objavila Matica hrvatska u biblioteci "Parnas".
Po njegovim riječima pojavom časopisa "Krugovi" 1952. u hrvatskoj se književnosti javlja sve veći interes prema američkoj Novoj kritici.
No, pokušaj prevođenja Wellek-Werrenove "Teorije književnosti", koji je Sabljak s Daliborom Cvitanom započeo u "kućnoj radinosti", propao je. Prijatelji koji su tada bili bliže nakladničkim moćnicima, kako navodi, sugerirali su im da se okane jalovog posla.
"I mi smo uistinu prekinuli posao nakon što smo preveli prva četiri poglavlja", tvrdi Sabljak, dodajući kako su nedugo zatim bili "šokirani kada se 1965. prijevod "Teorije književnosti" pojavio u Beogradu.
Sabljak podsjeća kako je zahvaljujući lucidnosti Živka Jeličića, tadašnjeg urednika splitskih "Mogućnosti", uspio objaviti u tematskom dvobroju (5-6, 1968.) panoramu suvremene kritike.
Većina je tekstova okupljenih u knjizi "Angloamerička kritika" (262 str.) objavljeno prije 40 godina u splitskim "Mogućnostima" i "Kolu". Dva eseja, T. S. Eliota i Stephana Spendera, Sabljak je preveo upravo za Matičino izdanje.
U ponuđenom izboru koji priređivač ne smatra antologijskim, a niti kronologijom događaja u angloameričkoj kritici, objavljeni su i tekstovi Eliseoa Vivasa, Roberta Penn Warrena, Allena Tatea, W.H. Audena, Williama Empsona, Philipa Rahva, Delemorea Schwartza i Malcolma Cowleya.