Prema talijanskoj agenciji Ansa, predsjednik Unije talijanskih Istrana Massiliano Lacota u noti koju je uputio slovenskoj vladi i talijanskim diplomatskim predstavništvima u Sloveniji ocijenio je da je riječ o nacionalističkim izjavama koje nisu u skladu s europskim standardima.
Protiv tona u Janšinom govoru protestirao je i Giulio Camber, tršćanski senator u talijanskom parlamentu, inače član Berlusconijeve stranke Forza Italia. On je naveo u pismu talijanskom ministarstvu za europske poslove da novi slovenski praznik 15. rujna, kojim se od ove godine slavi oslobođenje Primorske i slovenskog primorja, "ponovo potiče podjele i neprijateljstva koja su suprotna duhu Europske unije".
Janša je u petak, na proslavi praznika kojim se obilježava stupanje na snagu Pariškog mirovnog ugovora koji je 1947. među ostalim Sloveniji dodijelio prostor s 300.000 stanovnika (pitanje Slobodnog teritorija Trsta, tj zone A i B, kojim je Slovenija izbila na Jadransko more riješeno je kasnije), rekao da je riječ o krajevima koji su stoljećima bili slovenski etnički prostor, da su Slovenci pod fašističkom Italijom bili izloženi etnocidu i iseljavanju, te da su se u okviru Slovenije mogli naći i Trst i Gorizia da se tadašnje jugoslavensko komunističko vodstvo nije odlučilo ostati "iza željezne zavjese".
Slovenska historiografija "gubitak" Trsta za Jugoslaviju nakon II. svjetskog rata obično procjenjuje posljedicom igre "velikih sila" i odlukom Tita da prekine sa Staljinom zbog čega je oslabila njegova politička i vojna moć.
Predsjednik Unije talijanskih Istrana iz Trsta Massimiliano Lacota navodi kako je točno da su se nakon I. svjetskog rata dijelovi nekadašnje Austro-Ugarske u kojima je živjelo slovensko stanovništvo našli u okviru Italije, ali dodaje da je "u Istri položaj bio sasvim suprotan zbog pretežno talijanskog stanovništva tog područja". Lacota je slovenskom premijeru poručio da mora "ponovo proučiti povijest", javljaju slovenski mediji.
(HIna) xfl ybr