Vijeće navodi kako su "vukovci" u duhu netolerantna dijalektalnog purizma, orijentirana na istočne govore, hrvatske izraze obilježavali provincijalnim, zastarjelima, knjiškima i neopravdano ih izbjegavali i potiskivali.
"Tu je potreban odlučan zaokret", napominje Vijeće i dodaje, ako koji izraz jest starinski, to ne znači da je i zastario, kako se u nas sve do danas uči, i da ga zato treba izbjegavati.
Naprotiv, kako napominje Vijeće, valja ih rabiti, ali kao starinske izraze, ondje gdje je to umjesno i gdje daju izrazu poželjnu boju i ugođaj.
Hrvatski standardni jezik izgrađivao se tako da je u svako doba iskorištavao i razvijao svoje tvorbene mogućnosti, napominje se i dodaje kako su "iskovane novotvorine element duboko ukorijenjen u njegovoj prošlosti".
Vijeće napominje kako u tome valja izbjegavati krajnosti kako se gomilanjem ne bi poremetio do sada postignut sklad u standardnoj porabi hrvatskoga jezika.
Vijeće se složilo kako također valja izbjegavati nesporazum da se nekim formulacijama bez zadrške podupire normativno propisivanje arhaizama i nekritičko uvođenje kovanica.
Na sjednici se još raspravljalo i o potrebi da se pregledavaju i kompetentno ocjenjuju hrvatske riječi što se sada u velikom broju uvode u pojmovnik za službene prijevode akata Europske unije. Zaključeno je da Vijeće pokrene kod Ministarstva osnivanje procedure i odmah počne stvarati za nju potrebnu infrastrukturu, stoji na kraju priopćenja.
Četvrta sjednica Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa održana je u Zagrebu 15. rujna.