Pregled važnijih događaja iz svijeta do 4,30 sati
DEN HAAG/ZAGREB
Branitelji trojice bivših oficira JNA optuženih za pokolj na Ovčari Mile Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića - u srijedu su zatražili odgodu početka suđenja, koje je pred Haškim sudom (ICTY) trebalo početi 3. listopada.
Šljivančaninov branitelj Novak Lukić, zatražio je ime ostalih branitelja, da se za četiri do pet tjedana odgodi početak suđenja, kako bi se obrani omogućilo dodatno vrijeme za pripreme.
Branitelji su svoj zahtjev obrazložili činjenicom da još nisu primili sažetke iskaza svih svjedoka optužbe, da nisu kompletirali popis svjedoka obrane, ta da im je tek 23. rujna rok za predaju predraspravnog podneska obrane.
Tužitelj Jan Wubben najavio je da će izvesti 88 svjedoka, od kojih će 70 svjedočiti uživo, a za 18 će podnijeti pisani iskaz.
Među ostalim, najavio je svjedočenje 11 članova osoblja Vukovarske bolnice, iz koje su 20. studenoga 1991. odvedene 264 žrtve strijeljane na Ovčari.
Wubben je također najavio svjedočenje petorice pripadnika srpskih pobunjeničkih vlasti, te 14 pripadnika JNA od kojih sedam oficira, te trojice pripadnika lokalne srpske Teritorijalne obrane.
U izmijenjenoj optužnici od 9. veljače 2004., Mrkšića, Radića i Šljivančanina tereti se za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem progona Hrvata i drugih nesrba koji su se, nakon pada Vukovara, nalazili u vukovarskoj bolnici.
NEW YORK
Svijet neće postići cilj smanjenja siromaštva ne unesu li svjetski čelnici radikalne promjene u politiku pomoći nerazvijenima, trgovinu i sigurnost, upozorili su u srijedu u izvješću Ujedinjeni narodi.
U Izvješću o društvenom razvoju za 2005. navodi se kako unatoč značajnom globalnom napretku mnoge zemlje nazaduju, posebice u podsaharskoj Africi.
U izvješću koje je predstavljeno svjetskim čelnicima tjedan dana prije UN-ova summita u New Yorku, upozorava se da zasad nema izgleda za ostvarenje Milenijskih razvojnih ciljeva postavljenih na summitu prije pet godina.
Ciljevi, čije će ostvarivanje čelnici razmotriti na predstojećem susretu, uključuju smanjenje krajnjeg siromaštva na pola, smanjivanje smrtnosti djece za dvije trećine i postizanje općeg osnovnog obrazovanja do 2015.
Studija pokazuje da je od prvog UNDP-ova izvješća 1990. više od 130 milijuna ljudi u svijetu spašeno od siromaštva, očekivana duljina života povećala se za dvije godine u zemljama u razvoju, a svake godine umire 3 milijuna djece manje, dok u školu ide 30 milijuna djece više.
Unatoč tom općem napretku, 18 zemalja s 460 milijuna stanovnika, 12 u Africi, ostale bivše zemlje Sovjetskog Saveza iz Europe i Azije, nazadovale su u odnosu na 1990., prema UNDP-ovom indeksu razvoja, zbroju pokazatelja poput dohotka, očekivane duljine života i obrazovanja.
Ako se ne ostvari cilj smanjivanja siromaštva, do 2015. će još 380 milijuna ljudi preživljavati s manje od 1 dolara dnevno.
Bogate zemlje mogu to promijeniti povećavajući pomoć nerazvijenima na 0,7 posto bruto domaćeg dohotka do 2015. i pružati je brže i učinkovitije, kaže izvješće.
BRUXELLES
Europska javnost sve manje podupire tursko članstvo u Europskoj uniji, a čelnici se na sastanku u srijedu nisu uspjeli dogovoriti oko odgovora na tursko odbijanje da prizna Cipar.
EU je najavio nastavak razgovora kako bi se riješio taj problem koji bi mogao upropastiti nastojanje službene Ankare da uđe u Uniju.
Turski su čelnici prošli tjedan upozorili da više neće biti ustupaka kako bi se zajamčio početak pregovora jer su ispunjena dva uvjeta koja je EU odredio u prosincu prošle godine: reforma zakonodavstva i potpisivanje protokola koji proširuje carinsku uniju na nove članice EU-a, među njima i na Cipar.
Istraživanje mišljenja javnosti diljem Europe pokazalo je da opada podrška turskome zahtjevu za pridruživanje EU-u. Zemlje poput Francuske i Austrije, u kojima je javnost snažno protiv turskoga ulaska u EU, stale su na stranu Cipra, koji je već u Uniji.
Europski diplomati kažu da spor oko Cipra neće zaustaviti pristupne pregovore koji počinju 3. listopada, ali mogao bi zakočiti pregovore kad jednom počnu.
Turska odbija priznati vladu ciparskih Grka koja u 25-članoj Uniji predstavlja cijeli otok. Ankara podržava državu ciparskih Turaka na sjevernome dijelu Cipra.
Glavni je spor i dalje oko pitanja kada i kako EU može očekivati od Turske da prizna Cipar kad Nikozija inzistira da se to pitanje poveže s procesom pridruživanja, a ne s nastojanjem Ujedinjenih naroda da nađu rješenje za podjelu toga mediteranskoga otoka.
GAZA
Predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas je odustao od putovanja u New York i sudjelovanja na Općoj skupštini UN-a, javlja u srijedu agencija France Presse pozivajući se na službene izvore.
Palestinski je čelnik odlučio ne sudjelovati na Općoj skupštini zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Izraelu i jer želi nazočiti povlačenju izraelske vojske s pojasa Gaze idući tjedan, dodali su isti izvori.
WASHINGTON
Sjedinjene Države su u srijedu objavile da su odobrile vizu iranskom predsjedniku Mahmudu Ahmadinedžadu kako bi mogao prisustvovati Općoj skupštini UN-a, ali da još uvijek istražuju njegovu ulogu u talačkoj krizi iz 1979. godine.
Glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack je kazao da je su SAD odobrile turističku vizu Ahmadinedžadu koja će mu omogućiti da idući tjedan prisustvuje zasjedanjima u UN-u s ostalim čelnicima država i vlada.
"Odluka da odobrimo vizu predsjedniku Ahmadinedžadu kao šefu iranske vlade da bi mogao sudjelovati na zasjedanjima u UN-u u skladu je s prošlom praksom i u skladu s našim obvezama prema sporazumu sklopljenom s UN-om", rekao je McCormack.
KAIRO
Egipćani su u srijedu glasovali na prvim predsjedničkim izborima na kojima je bilo više kandidata, ali glavni protukandidat predsjednika Hosnija Mubaraka tvrdi da je bilo puno problema koji potkopavaju kredibilitet izbora na kojima se očekuje Mubarakova pobjeda.
Prebrojavanje glasova počelo je čim su se u 22 sata po lokalnome, a u 21 po srednjoeuropskome vremenu, zatvorila birališta. Dužnosnik Osama Atawia kaže kako se rezultati mogu očekivati za oko tri dana.
Izlazak na izbore bio je slab jer su glasači morali izabrati između Mubaraka i još devetorice protivnika, većinom razmjerno nepoznatih čelnika političkih stranaka s malo članstva, priopćile su skupine koje su promatrale izbore.
BASRA
Eksplozija automobila bombe uništila je u srijedu relativan mir južnoiračkoga grada Basre: u dijelu grada punome restorana poginulo je 16 osoba, a 20 ih je ranjeno, izjavio je jedan dužnosnik ministarstva unutrašnjih poslova.
Među poginulima najmanje je dvoje djece. Policija je priopćila da je kamionet eksplodirao ispred popularnoga restorana Sayed, ali nema dokaza da je riječ o samoubilačkome napadu.
"Čini se da je u središtu Basre bila snažna eksplozija bombe u vozilu", rekao je glasnogovornik britanske vojske koja patrolira gradom.