Odobrenje PAL-a 1 je priznanje provedenim reformama hrvatske Vlade, kazao je Šuker po završetku sastanka predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Shigeo Katsuom.
Ministar očekuje da će pregovori o PAL-u 2, koji bi sa 120 do 150 milijuna eura trebao poduprijeti nastavak reformi, započeti na proljeće iduće godine.
Kao najvažnija postignuća Vlade u provedbi reformi, Šuker je izdvojio reformu državnih potpora, osnivanje unutarnje revizije u ministarstvima, nastavak privatizacije tvrtki s manjinskim udjelom države, te turistićkih tvrtki s većinskim udjelom države.
Izdvojio je i reformu zemljišno-knjižnog sustava, omogućavanje depolitizacije javne uprave, izmjene u sustavu zdravstvenog osiguranja, odluku o privatizaciji društava iz sustava Hrvatskih željeznica (HŽ), uz reorganizaciju HŽ-a, iz kojeg bi već ove godine, kaže, dobrovoljno trebalo otići više od 530 zaposlenika.
Potpredsjednik Svjetske banke Shigeo Katsu je pak potvrdio da posljednje procjene pokazuju da Hrvatska već nalazi u osnovnom scenariju pozajmljivanja ("base case"), te kako očekuje da će idućom ocjenom, koja se očekuje na proljeće 2006., Hrvatska ući u visoki scenarij ("high case").
Sukladno Strategije pomoći Svjetske banke, Hrvatska bi u osnovnom scenariju samo kroz tri godišnja PAL zajma trebala dobiti između 450 i 500 milijuna dolara pomoći, a prelazak u visoki scenarij značio bi povećanje na oko 600 milijuna dolara.
UZ PAL, instrumenti pomoći predviđeni Strategijom su i investicijski zajmovi, te analitičke i savjetodavne usluge.
Ministar Šuker ističe kako bi ove godine ukupni iznos projekata koji su već potpisani ili će tek biti potpisani sa Svjetskom bankom mogao dosegnuti 300 milijuna eura.
Kao buduće projekte sa Svjetskom bankom najavio je 25 milijuna eura vrijedan zajam za usklađivanje poljoprivrednog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, te 24 milijuna eura zajma HEP-u za zamjenu magistralnih cjevovoda distribucije vrele vode u Zagrebu i Osijeku, što bi, kaže Šuker, građanima trošak grijanja trebalo smanjiti za 15 do 20 posto.
Najavio je i 40 milijuna eura zajma za zaštitu tokova rijeka Save i Drave, kao i devet milijuna eura darovnice Globalnog fonda za okoliš (GEF) za upravljanje ekosustavom sliva rijeka Neretve i Trebišnjice.
Za desetak dana bi pak trebao biti potpisan zajam od 31 milijun eura za znanost i tehnologijski razvitak.
U sklopu posjeta Katsua Hrvatskoj biti će potpisan i predujam od 1,75 milijuna dolara budućeg zajma za modernizaciju Luke Ploče, kojim će se premostiti financiranje projekta do završetka pregovora sa Svjetskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj oko kredita za taj projekt, vrijedan između 60 i 75 milijuna dolara.
Osim što će se ovim kreditom modernizirati Luka Ploče, njime će praktički biti dovršen projekt paneuropskog koridora V.c, rekao je Šuker.
Svi ti krediti i pomoć Svjetske banke namijenjeni su provedbi nužnih strukturnih reformi koje Hrvatska mora provesti, ne zbog EU ili MMF-a i Svjetske banke, već zbog sebe. Ujedno, to su i najjeftinija sredstva koja se mogu dobiti na svjetskom financijskom tržištu, zaključio je Šuker.