Galića je 20. prosinca 1999. godine SFOR uhitio u spektakularnoj akciji u Banjoj Luci te je izručen Tribunalu za ratne zločine u Haagu jer je, kao zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), optužen za granatiranje i ubijanje civila u Sarajevu.
Vlada RS se obvezala da će ispoštovati sve naloge Žalbenog vijeća haškoga Tribunala kojem je obrana optuženog Galića podnijela žalbu na njegovu presudu 18. prosinca 2003. godine.
Rasprava na kojoj će se razmatrati utemeljenost žalbe najvjerojatnije će se održati tek početkom 2006. godine, što bi značilo da će Galić do objavljivanja drugostupanjske presude morati ostati u pritvoru još najmanje osam mjeseci.
Vlada RS se obvzala da će, ako Žalbeno vijeće haškoga Tribunala odobri privremeno puštanje na slobodu generala Stanislava Galića, organizirati njegovo osiguranje i ponovno dovođenje 'na raspolaganje' Tribunalu.
Branitelji generala Galića su kao razloge za njegovo privremeno puštanje na slobodu (do izricanja konačne presude) naveli dugotrajnost vođenja dosadašnjeg postupka pred tribunalom u Haagu.
Nekadašnji pukovnik bivše Jugoslavenske armije dugo godina je službovao u Sloveniji, a svojim stavljanjem na raspolaganje Vojsci RS (1992. godine) stekao je čin general-majora i rukovodio opsjedanjem grada Jajca ujesen 1992. godine, a nakon osvajanja Jajca, Galić je, potkraj 1992. godine, imenovan zapovjednikom sarajevsko-romanijskog korpusa VRS.
Sve do uhićenja u Banjoj Luci 1999. godine, general Galić obavljao je dužnost savjetnika predsjednika Republike Srpske za vojna pitanja.