List kaže kako će slovenski Parlament u rujnu po hitnom postupku razmotriti vladinu odluku o proglašenju ekološke zone, te dodaje kako "morska granica između Slovenije i Hrvatske u Piranskom zaljevu nije definirana, zbog čega je nemoguće, u ovom trenutku, odrediti gdje će se proširiti, ako će uopće postojati, ekološka zona, koja zapravo znači slovensko ekonomsko iskorištavanje Jadrana, ali Ljubljana, s ovom odlukom, želi dati jasno do znanja kako ne želi imati ulogu Pepeljuge u navodnoj 'podjeli' Jadrana između Zagreba i Rima".
Piccolo zatim piše kako je pitanje granice s talijanskim morskim teritorijem jasno, isto kao i talijanska granica na kontinentalnoj platformi dogovorena između Italije i Jugoslavije 1968. godine. Ostaje, međutim, otvorenim pitanje morske granice između Slovenije i Hrvatske u Piranskom zaljevu. Polazeći od "pretpostavke da ima pravo izlaska u međunarodne vode, slovenska vlada je donijela odluku o proglašenju ekološke zone, osporavajući analognu hrvatsku inicijativu, u trokutu između točke 75 bivše demarkacijske linije jadranske kontinentalne platforme (točke između talijanskih teritorijalnih voda i tadašnjih jugoslavenskih, te dvije točke na crti paralele 45,10', sadašnjoj granici zajedničke ribolovne zone predviđene Sporazumom o malojgraničnoj slovensko-hrvatskoj trgovini), između granice talijanske kontinentalne platforme i hrvatskih teritorijalnih voda", piše Piccolo i citira slovenskog ministra za okolicu Janeza Podobnika, koji kaže kako je to samo privremeno rješenje i kako se "ne može govoriti o pretenzijama prema hrvatskim teritorijalnim vodama". Podobnik je rekao kako će morska granica između dvije zemlje biti utvrđena sporazumom, ali to "objašnjenje nije zadovoljilo Hrvate", koji su u četvrtak navečer povukli svog veleposlanika iz Ljubljane i od slovenskog u Zagrebu zatražili objašnjenje, piše Piccolo.