Kako navodi list, informacija o tome da su se Hrvatska i Italija dogovorile o crti razgraničenja svojih epikontinentalnih pojaseva s preciznim koordinatama isprovocirala je slovensku parlamentarnu oporbu koja smatra da to nije "u skladu sa zajedničkom sjednicom vlada na Brijunima i prijateljskim susretima premijera Janše i Sanadera".
Na pitanje što o dogovoru Zagreba i Rima znaju, u ministarstvu vanjskih poslova Slovenije za "Dnevnik" su naveli službeno stajalište da je Slovenija sljednica sporazuma o podjeli epikontinentalnog pojasa u Jadranu između Italije i bivše SFRJ iz 1968. godine, da je Slovenija nakon osamostaljenja to pravo realizirala i da joj je Italija to priznala.
Slovenija je nakon početka pregovora Italije i Hrvatske o delimitaciji epikontinentalnog pojasa u minulim godinama obje države službeno obavijestila da zahtijeva svoje uključenje u pregovore u slučaju da se oni tiču slovenskih interesa, a posebno u svjetlu činjenice da još nije dogovoreno razgraničenje (na moru) između Slovenije i Hrvatske, navodi list odgovor slovenskog MVP-a, gdje podsjećaju i na razgovore vođene između triju države u Bruxellesu u vrijeme spora oko proglašenja hrvatske ekološko-ribolovne zone u Jadranu.
Tada je, smatraju u ministarstvu, bilo dogovoreno "načelo da u sve dogovore o razgraničenju u Jadranu budu uključene sve obalne države na Jadranu".
Na pitanje kako će reagirati u sadašnjoj situaciji, u ministarstvu navode da "stvari i dalje pažljivo prate", te da će "prema potrebi na odgovarajući način reagirati radi zaštite naših interesa".
Neki slovenski stručnjaci međutim ocjenjuju da se slovenska strana na "alarmantne vijesti" mora već sada odazvati, piše list.
Milan Brglez s katedre za međunarodne odnose na ljubljanskom fakultetu društvenih znanosti izjavio je da bi slovensko ministarstvo vanjskih poslova u najmanju ruku trebalo službeno protestirati u Zagrebu i Rimu.
Brglez tvrdi da je "barem neobično" to što je Italija pravo sukcesije sporazuma o razgraničenju epikontinentalnog pojasa između Italije i bivše SFRJ priznala i Sloveniji i Hrvatskoj, "a sada stvari usklađuje samo s jednom državom".
Očito je netko tko je bio zadužen da prati razvoj stvari u Hrvatskoj zakazao i nije dobro obavio svoj posao jer su se dogovori hrvatske i talijanske strane odvijali već prilično dugo vremena, naveo je Brglez.
List navodi i tvrdnje ministarstva vanjskih poslova iz vremena spora Slovenije i Hrvatske oko proglašenja ekološko-ribolovne zone kako su u Rimu Sloveniji "dali jamstva da neće zaključivati sporazume s trećim državama koji bi bili na štetu Slovenije".