Kako je naglasio, temeljni cilj Zakona je proglašenje zone s kojom će se ostvariti djelotvorni koraci za zaštitu cjelovitog morskog eko sustava Jadrana, slovenskih teritorijalnih voda i obalnih područja.
Ministar Podobnik, koji je kao predlagač podrobnije predstavio zakon, kazao je kako je on "kombinacija međunarodnog pomorskog prava i prava zaštite okoliša" pri tom posebno istaknuvši ekološku komponentu zakona.
Temelj za donošenje zakona je i izjava o suradnji u zaštiti okoliša Jadransko-jonske inicijative i želja Slovenije kao suverene obalne jadranske države da utvrdi koncept postupanja u slučaju onečišćenja radi nesreća na moru, kazao je.
Zakonom je predviđeno i usvajanje podzakonskih akata kojima bi se preciznije utvrdio način vršenja suverenih prava koje utvrđuje zakon. Prijedlog zakona je slovenska Vlada već danas uputila u slovenski parlament i predložila mu da ga prihvati po hitnom postupku.
Na pitanje hrvatskog novinara da li sa članom zakona po kojem vanjska granica zaštićene ekološke zone do međunarodnog sporazuma s Hrvatskom "privremeno teče po 45. stupnju i 10 minuta sjeverne širine" kako to utvrđuje malogranični sporazum o suradnji među državama (SOPS), Slovenija poseže za hrvatskim teritorijalnim morem, Podobnik je odgovorio da je članak zakona jasan.
"On govori o privremenoj granici. Također jasno utvrđuje da će granica epikontinentalnog pojasa biti utvrđena s međunarodnim sporazumom među državama", kazao je Podobnik.
Na pitanje da li su se s Hrvatskom dogovorili da će privremena granica biti baš tamo ili se slovenska ekološka zona može preklapati s hrvatskom zaštićenom ekološkom ribolovnom zonom, on je ponovio kako "zakon jasno utvrđuje da se radi o privremenoj granici i da će konačna granica biti utvrđena međunarodnim sporazumom s Hrvatskom".
"Ako bi se pojavilo bilo kakvo plapanje zaštićenih pojasa, onda postoji instrument Konvencija UN-a o pravu mora koja predviđa način na koji se različiti interesi rješavaju" kazao je.
Slovenija po njegovim riječima čvrsto stoji na stajalištu da se različiti interesi "rješavaju dogovorom među susjednim državama, no Konvencija o pravu mora govori i o drugim instrumentima međunarodnog prava kao što su medijacija ili neki drugi oblik", ustvrdio je.
Na pitanje da li se Hrvatska slaže sa spomenutim povlačenjem privremene vanjske granice zone odnosno je li bila s tim upoznata u vrijeme nastajanja prijedloga zakona, Podobnik je naglasio da Slovenija s tim zakonom uvodi samo ona prava koja ima u skladu s međunarodnim pravom.
"To je sasvim dovoljno", rekao je.
Objasnio je da se Slovenija odlučila za proglašenje ekološke zone u skladu s međunarodnim europskim i slovenskim pravom, jer je to postala ključna praksa za zaštitu biološke raznovrsnosti posebno u osjetljivim morskim područjima kao što je Jadran.
Na upit jesu li hrvatska i talijanska vlada upoznale Ljubljanu s proglašenjem svojih zaštićenih zona kazao je da postoji međunarodna praksa da država preko diplomatskih mehanizama obavijesti susjedne države o svojim odlukama i da se Slovenija tu ponašala korektno.
Na pitanje znači li prijedlog zakona pripremu Slovenije za zauzimanje boljih pozicija prije međunarodne arbitraže o granici na moru s Hrvatskom, Podobnik je rekao da se radi samo o "normalnom potezu sredozemne, pomorske i obalne države za ostvarenje prava koja je već imala, a sama je ocijenila kada je najbolji trenutak da ih uvede".