Tema današnjeg susreta, kako je priopćeno iz Ministarstva, bila je proces evaluacije sustava znanosti u kojem je Hrvatska zatražila podršku istaknutih međunarodnih instituta i uglednih znanstvenika.
Po riječima ministra Primorca, sustavna evaluacija hrvatskog znanstveno-istraživačkog potencijala jedan je od prioriteta razvoja strategije znanosti kako bi postigla visoku razinu konkurentnosti.
Jean-Marie Lehn tom je prigodom naglasio neupitnu važnost bliske suradnje istraživačkih znanstvenih instituta sa sveučilištima te iznio iskustva Francuske u tom pogledu.
Primorac je istaknuo kako je današnji sastanak dao snagu da se ustraje na putu da bi hrvatska znanost mogla napraviti veliki iskorak.
"Slažem se s profesorom Lehnom da je područje znanosti nedjeljivo od visokog obrazovanja", rekao je ministar.
Nobelovac Lehn naglasio je da je najbolja investicija jedne države u njezine ljude i to prvenstveno kroz njihovo obrazovanje.
"Obrazovanje je zajedno sa znanošću ključ napretka svake zemlje", istaknuo je Lehn.
Jean-Marie Lehn (1939.) najznačajniji dio svoje znanstvene karijere posvetio je istraživanju supramolekularnih svojstava tvari, a 1987. dobio je, zajedno s američkim kolegama Donaldom J. Cramom i Charles J. Pedersenom, Nobelovu nagradu za kemiju.
Nobelova nagrada dodijeljena im je za razvoj složenih višemolekularnih sustava koji nastaju na temelju međusobnog prepoznavanja molekula. Jednostavnije rečeno, oni su u svojim laboratorijima uspjeli 'izgraditi' molekule koje su u stanju 'prepoznati' druge molekule i 'odabrati' s kojima od njih će se spajati u složenije sustave.
Po Lehnovim riječima supramolekularna kemija može se smatrati nekom vrstom "sociologije molekula", jer je glavni predmet njezina izučavanja ponašanje međudjelovanja i samouređivanja velikih nakupina različitih pojedinačnih molekula.