"U Hrvatskoj samo bogati mogu financijski podnijeti događaje koji su sastavni dio života - rođenje, vjenčanje i pogreb, a siromašni sve više štede na osnovnim troškovima, poput hrane ili liječenja", istaknuo je na konferenciji za novinare Sever.
Troškovi opremanja novorođenčeta hrvatsku obitelj stoji više od 19.000 kuna, sprovod 42.000 kuna, a troškovi vjenčanja i opremanja mladenaca, koji uključuju ugošćavanje šezdesetak uzvanika, iznose 51.300 kuna, izračunali su u sindikatu.
"Govori se o potrebi demografske obnove i rađanja većeg broja djece, a većina mladih ljudi danas je sa svojim primanjima hendikepirana u samom životnom startu: teško može kupiti i opremiti stan, uvjeti za dobivanje kredita su teški, a otplata još teža i neizvjesnija", napominje Sever.
Istraživanje NHS-a pokazalo je da hrvatska obitelj, čija je prosječna plaća za svibanj iznosila 4436 kuna i pokrivala samo 75 posto mjesečnih troškova četveročlane obitelji, važne trenutke u životu ipak pokušava dostojno obilježiti pa se za takve prigode dodatno zadužuje.
Mladi za vjenčanje najčešće podižu nenamjenske kredite do iznosa oko 15.000 eura, a nerijetko u zaduživanje ulaze i njihovi roditelji jer nemali broj njih također više nema nikave "zalihe" iz ranijih godina. Tu su još i zaduživanja kod prijatelja, rodbine, a rijetki uspiju poklonima za vjenčanje pokriti sve prethodno učinjene troškove.
Sindikalna košarica NHS-a za četveročlanu hrvatsku obitelji u srpnju nije uključivala kupnju školskih knjiga, liječenje, troškove godišnjeg odmora ili osobnog automobila, a samo za najosnovnije troškove trebalo je izdvojiti 5900 kuna. Taj je iznos za 2,29 posto niži nego prethodni mjesec i to zbog sniženja cijena sezonskog voća, povrća i odjeće.
Međutim, već od jeseni očekuje nas novi porast troškova života zbog većih cijena odjeće i hrane, ali i poskupljenja struje koje će se najviše odraziti u troškovima grijanja, upozorio je Sever.
"Suočeni smo sa stalnim poskupljenjima, ali ona ne dolaze istodobno pa se povremeno u mjesečnim izračunima dobiva 'statistički privid', ali su na godišnjoj razini cijene sve veće, a prosječnom se plaćom pokriva sve manje", ustvrdio je Sever.
Prema međunarodnom istraživanju o skupoći života u svjetskim glavnim gradovima, Zagreb se ove godine popeo na 48. mjesto, s prošlogodišnjeg 59., ili 75. mjesta iz 2003. godine.
Pravo poskupljenje života tek nas čeka nakon ulaska u Europsku uniju jer su svi glavni gradovi tranzicijskih zemalja nakon priključenja EU skočili na ljestvici skupoće za desetak mjesta, upozorio je Sever.