Takav je stav, napominje Palma, bio definiran i u zaključcima prošlogodišnjeg kongresa HUH-a, s kojeg su hotelijeri pozvali državu da u kratkom roku dovrši privatizaciju preostalih turističkih tvrtki te nastavi stvarati preduvjete za dalji razvoj turističke industrije.
To je, drži Palma, od presudnog značaja za oporavak i razvoj hrvatskog hotelijerstva, pa tako i za LRH, pri čemu, kako kaže, ne ulazi u to je li proces izlaska države iz vlasničke strukture LRH trebao biti proveden sporazumom s holdinzima SN i Dom ili na neki drugi način.
Prijedlog koji dolazi iz opatijskog Gradskog poglavarstva da se LRH privatizira po modelu u kojem bi u vlasništvu ostale i lokalne vlasti, Palma ocjenjuje da je za hotelijere jednako loše ako je vlasnik hotelskog poduzeća država ili lokalna vlast. I jedni i drugi bi se, drži, više trebali baviti promocijom destinacije (Hrvatske, gradova, mjesta) i stvaranjem uvjeta za razvoj turizma. To znači i donošenja urbanističkih uvjeta i prostornih planova te niz drugih mjera, a čije je nedonošenje hotelijerima i njihovim vlasnicima prepreka razvoju i investiranju.
Kao primjer razvoja i obnove potaknutog promjenom vlasništva Palma navodi porečku hotelsku tvrtku Rivijera, čiji je predsjednik Uprave. Od 2003., od kada je ta tvrtka u većinskom vlasništvu Dom Holdinga, do danas je u Rivijeru investirano godišnje u prosjeku 70 do 100 milijuna kuna. Time su, kaže, od gubitaša postali jedno od vodećih poduzeća u Istri i Hrvatskoj, koje zapošljava više od 500 stalnih i više od 800 sezonskih radnika.
Stoga Palma poziva mjerodavne državne institucije da bitno ubrzaju i odlučno nastave daljnji proces privatizacije hrvatskog turizma. Zadatak države je pak, navodi, da tamo gdje u procesu privatizacije postoje bilo kakve nedoumice, kao što je to, kaže, očito slučaj kod LRH, iste čim prije presječe i razriješi.