"Na današnji dan prije deset godina završena je vojna operacija 'Oluja'. Njezinim se završetkom Hrvatska kao neovisna država našla nadomak kontrole cjeline teritorija koji joj je pripadao kao jugoslavenskoj republici. Sama je akcija provedena izuzetno brzo i efikasno - prema svemu što se danas zna, dijelom i zbog razumijevanja koje je, s time u vezi, bilo uspostavljeno između hrvatskih i srbijanskih vođa, ali i zbog podrške međunarodne zajednice.
Iako je nužnost vojne akcije i dalje sporna, njezino je opravdanje, sa stajališta ljudskih prava u tomu što je omogućila realiziranje prava na siguran život brojnim stanovnicima Hrvatske do tada napadanima iz "Krajine"; omogućila realiziranje prava na prebivanje u željenim mjestima, iz kojih su bili nasilno protjerani, za desetke tisuća prognanika; omogućila realizacija prava na slobodno kretanje do tada prekinutim prometnicama gotovo čitavome stanovništvu Hrvatske i brojnim strancima.
Također, srušila je režim ("Republiku Srpsku krajinu") koji je po svojoj konstituciji predstavljao negaciju svih ljudskih prava stanovništva kojim je upravljao.
Istovremeno, međutim, valja imati pred očima i one posljedice ove akcije koje neposredno niječu temeljna ljudska prava, a posebice brojna nekažnjena, pa i sustavski zabašurivana ubojstva civila. Javnosti poznata istraživanja, koja je proveo HHO, pokazala su, poimenično i nedvojbeno, da je u kolovozu 1995., nakon završetka vojnih djelovanja, na akcijom integriranome teritoriju ubijeno gotovo 700 civila. Također, etničko čišćenje petine državnoga teritorija - Hrvatsku je tada, gotovo sinkroniziranim djelovanjem 'krajinskih' vlastodržaca i hrvatskih vlasti, napustilo više od 150.000 njezinih dotadašnjih stanovnika.
I u trenucima euforije ove činjenice ne smiju biti zaboravljene ne želi li se da nacija ostane zatočenicom vlastite prošlosti", kaže se u priopćenju HHO-a koje je potpisao njegov predsjednik Žarko Puhovski.