Oko 600 predstavnika civilnog društva i nevladinih organizacija iz cijeloga svijeta zaključili su kako se mora više raditi na izgradnji dijaloga, kulture ljudskih prava i nenasilja kako bi se postigao pomak s reakcije na sukobe na njihovo pravodobno sprečavanje.
Sudionici su među ostalim zaključili da mora jačati proces obnove povjerenja između sukobljenih strana, kako na političkoj razini tako i među ljudima te uvođenja programa socijalno-psihološkog oporavka žrtava, ali i sudionika sukoba. Naglasili su i nužnost suočavanja s prošlošću posebice procesuiranjem osumnjičenih za ratne zločine.
Trodnevna konferencija pod nazivom "Od reakcije prema prema prevenciji - Civilno društvo stvara partnerstvo za sprječavanje nasilnih sukoba i izgradnju mira", kulminacija je trogodišnjeg procesa koji predvode organizacije civilnog društva širom svijeta kako bi se postigao međunarodni konsenzus o prevenciji sukoba i izgradnji mira.
Proces su u Hrvatskoj koordinirali Nansen dijalog centar iz Osijeka i Centar za mirovne studije iz Zagreba, a Hrvatsku su na konferenciji u New Yorku predstavljali Vesna Teršelić i Gordan Bodog iz zagrebačkog centra, Katarina Kruhonja iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, Nikolina Svalina iz Nansen dijalog centra i Ivo Goldstein sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
"Taj pomak od reagiranja prema prevenciji pretpostavlja rad na uzrocima nastanka sukoba, naročito siromaštva i socijalnih nepravdi, ali i potrebu tretiranja trauma nastalih u oružanom sukobu ili u masovnim kršenjima ljudskih prava", rekla je u četvrtak za Hinu Katarina Kruhonja.
Vesna Teršelić je naglasila kako je važno što je skup predložio rezoluciju koja će se najesen naći na Općoj skupštini UN-a, a u kojoj se govori o obvezama država i institucija da pruže potporu procesu oporavka od sukoba.
Konferenciju održanu u stožeru UN-a u New Yorku organizirala je organizacija Globalno partnerstvo za sprječavanje oružanih sukoba (GPPAC) zajedno s odjelom UN-a za političke poslove.
Hrvatske organizacije civilnog društva pripremile su Platformu za izgradnju mira u Hrvatskoj koja predstavlja višegodišnji plan rada na programima razvoja, jačanju međuljudskih odnosa, zaštiti ljudskih prava, obrazovanju za mir i suočavanju s prošlošću. Platforma već ima potporu više od 20 hrvatskih nevladinih organizacija, a u prosincu 2005. bi je trebale potpisati organizacije civilnog društva, lokalne samouprave i druge zainteresirane hrvatske institucije.
"Još se mora raditi na rješavanju problema koji mogu izazvati sukob", rekla je Teršelić navodeći kako se u Hrvatskoj treba baviti pitanjima poput uklanjanja razlika u razvijenosti, razlika između siromašnih i bogatih, etničkim napetostima, ljudskim pravima i položajem manjinskih skupina koji su potencijalni izvor sukoba.
Teršelić i Kruhonja su 1998. dobile takozvanu alternativnu Nobelovu nagradu, priznanje koje im je zaklada Right Livelihood dodijelila za njihov angažman na izgradnji mira, zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj.