FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 4,30 sati

ZAGREB, 2. kolovoza 2005.(Hina) - Pregled vijesti iz svijeta
ZAGREB, 2. kolovoza 2005.(Hina) - Pregled vijesti iz svijeta

BANJA LUKA

Predsjednik Republike Srpske (RS) Dragan Čavić izjavio je u ponedjeljak da se haški bjegunac Radovan Karadžić mora predati jer će u suprotnom biti uhićen. "Pitam sve: postoji li alternativa? Radovan Karadžić se mora predati, a ako to ne učini, bit će uhićen", rekao je Čavić novinarima. "Mnogi misle da je to nepravedno, ali je sigurno da imamo ozbiljan problem koji bi mogao postati još teži i dovesti od još jačih pritisaka na Republiku Srpsku", nastavio je. Ova je Čavićeva izjava uslijedila nekoliko dana nakon što je Liljana Karadžić, supruga ratnog političkog šefa bosanskih Srba, pozvala svoga supruga na predaju. Vlada RS je pozdravila taj njezin prošlotjedni poziv i nazvala ga "hrabrim djelom". Radovan Karadžić (60) u bijegu je od 1997., dvije godine nakon što ga je Haški sud optužio za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tijekom rata u BiH.

PRIŠTINA

Švicarska se zauzima za neovisnost Kosova pod jakim međunarodnim nadzorom, a povratak toga područja pod ingerenciju Srbije ne samo da je nepoželjan već i nerealan, izjavila je u ponedjeljak u u Prištini švicarska ministrica vanjskih poslova Micheline Calmy-Rey, koja boravi u četverodnevnom posjetu Kosovu, nakon sastanka s kosovskim predsjednikom Ibrahimom Rugovom. Calmy-Ray je istaknula kako je Kosovo prioritet švicarske politike u jugoistočnoj Europi te je s toga zainteresirana za tijesnu suradnju s tom pokrajinom. Prema njezinim rječima, Švicarska je uvjerena da je sadašnji status Kosova neprihvatljiv i neodrživ te da, između ostalog, ometa gospodarski razvoj područja. "Put prema formalnoj neovisnosti treba se odvijati pod strogim međunarodnim nadzorom i u pregovorima s Beogradom", rekla je ministrica Micheline Calmy-Rey. Ona je naglasila da je potrebno poštovati dva legitimna zahtjeva dvaju naroda na Kosovu. "Na jednoj strani je zahtjev srpske manjine da živi u sigurnosti i s ravnopravnim pristupom javnim službama i s druge strane volja albanske većine da ostvari pravo na samoodređenje", rekla je Calmy-Rey.

WASHINGTON

Sjedinjene Države su u ponedjeljak upozorile Iran da ne obnavlja nuklearne aktivnosti na preradi urana, zaprijetivši da bi to moglo dovesti do prijave Vijeću sigurnosti UN-a zbog mogućih sankcija. Glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan rekao je da se Iran suglasio da će obustaviti obogaćivanje i preradu urana dok pregovara s trojkom Europske unije, Francuskom, Velikom Britanijom i Njemačkom, na rješavanju pitanja njegova nuklearnog programa. "Ako se ne budu držali svoga sporazuma i obveza tada bismo se morali osloniti na Vijeće sigurnosti", rekao je McClellan novinarima. Upozorenje je došlo nakon što je Iran ponedjeljak obavijestio UN-ovu Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) da će nastaviti preradu urana u tom postrojenju. Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje sumnjaju da Iran radi na proizvodnji nuklearnog oružja, dok Teheran tvrdi da želi razvijati nuklearni program radi proizvodnje električne energije.

TEHERAN

Iranski stručnjaci i inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) počeli su u ponedjeljak navečer predradnje u nuklearnom postrojenju u Isfahanu potrebne prije nastavka procesa prerade urana, objavio je na državnoj televiziji glasnogovornik iranske vlade Ali Aga Mohamadi. "Stručnjaci IAEA-e i naši stručnjaci počeli su postavljati nadzorne kamere i uklanjati pečate s postrojenja u Isfahanu. Čim završe, u postrojenju će se nastaviti s procesom prerade urana", rekao je Mohamadi. "Prema našem viđenju, može se smatrati da su aktivnosti u Isfahanu već pokrenute", rekao je Mohamadi. Europska unija, IAEA i Sjedinjene Države pozvale su Iran da jednostrano ne pokreće nikakve nuklearne aktivnosti, uz američku prijetnju da će Teheran u suprotnom biti prijavljen Vijeću sigurnosti i podvrgnut sankcijama.

BUKUREŠT

U posljednja četiri dana 56 osoba je u Rumunjskoj podleglo valu vrućina koji vlada u zemlji, navelo je u ponedjeljak ministarstvo zdravstva u priopćenju, prenosi AFP. "Osobe koje su preminule posljednjih dana su bile kronični i srčani bolesnici i njihovu smrt možemo pripisati ogromnim vrućinama", navodi se u priopćenju. "U cijeloj se zemlji broj poziva hitnoj pomoći bitno povećao posljednjih dana, a zabilježeno je oko 300 slučajeva gubitka svijesti na ulici", dodaje se. Temperatura će u Rumunjskoj i utorak dosezati 37 stupnjeva, a vlasti neprestano upozoravaju na negativno djelovanje vrućina i pozivaju stanovništvo na mjere opreza.

NEW SITE

Salva Kiir, dosadašnji drugi čovjek Narodnog pokreta za oslobođenje Sudana (SPLM) i šef njegova vojnog ogranka Narodne oslobodilačke vojske Sudana (SPLA), naslijedio je Johna Garanga na čelu tog pokreta, objavljeno je u ponedjeljak navečer nakon krizne sjednice SPLM-a. Garang, bivši sudanski pobunjenički vođa, a od potpisivanja mirovnog sporazuma potpredsjednik države, poginuo je u nedjelju u helikopterskoj nesreći. Kiir je bio Garangov zamjenik i imao je važnu ulogu u mirovnim pregovorima kojima je ove godine završen 21-godišnji građanski rat između zaraćenih sudanskih pokrajina te se i očekivalo da će na položaju zamijeniti poginulog šefa SPLM-a. Ova odluka ujedno znači da taj pokret nominira Kiira na dužnost potpredsjednika Sudana i očekuje da će na toj funkciji biti potvrđen u roku od dva tjedna.

VARŠAVA

Glavni grad Poljske u ponedjeljak je stao na minutu i sirenama obilježio 61. godišnjicu Varšavskoga ustanka, najvećeg pojedinačnog partizanskog ustanka protiv nacističke Njemačke u drugome svjetskom ratu. Oko 240 tisuća poljskih partizana i civila ubile su nacističke snage u ustanku koji je propao nakon 63 dana jer sovjetski vođa Staljin nije svojim snagama i saveznicima Americi i Britaniji dopustio da pomognu Poljacima. Nacisti su zatim do kraja razorili Varšavu. Povjesničari smatraju da je slom toga ustanka utro put poslijeratnoj sovjetskoj dominaciji nad Poljskom, te u konačnici i Hladnome ratu. Poljske komunističke vlasti umanjivale su važnost Varšavskoga ustanka pa se taj događaj počeo drukčije vrednovati tek nakon 1989. i pada komunizma. Kao jedna od najdramatičnijih epizoda poljske burne povijesti, ustanak je istražen i dokumentiran u novome Muzeju Varšavskoga ustanka 1944. otvorenome prije godinu dana.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙