"Suđenje bi trebalo početi 1. prosinca ove godine. Optužba i obrana trebaju plan rada prilagoditi tom datumu", kazao je sudac Alphons Orie na statusnoj konferenciji na kojoj se raspravljalo o stanju u predmetu i pripremama za suđenje.
Uz Prlića, na zajedničkoj optužnici su i ministar obrane HR Herceg Bosne Bruno Stojić, ministar unutarnjih poslova Valentin Čorić, predsjednik komisije za zatvore i zatočeničke centre u HR HB Berislav Pušić, te dvojica zapovjednika HVO-a generali Milivoj Petković i Slobodan Praljak.
Odvjetnik Božo Kovačić, branitelj generala Praljka, drži da je rok za početak suđenja u prosincu realno postavljen.
"Procjena je da glavna rasprava može trajati tri godine. Za žalbeni postupak treba ostaviti dvije godine. Obzirom na rokove 'izlazne strategije' ICTY-a, ako suđenje ne počne u prosincu ne treba ga ni počinjati", ocijenio je u telefonskom razgovoru iz Haaga.
Napomenuo je da će od rujna tri raspravna vijeća ICTY-a biti slobodna da preuzmu nova suđenja.
Prema 'izlaznoj strategiji' do kraja 2008. trebaju završiti sva suđenja, a do kraja 2010. svi žalbeni postupci pred ICTY-jem.
Na današnjoj sjednici bilo je riječi o napretku u usklađivanju optužbe i obrane oko presuđenih činjenica, koje se neće ponovno dokazivati, o planovima rada u pripremi suđenja, neriješenim podnescima i zdravstvenom stanju optuženih koji se svi nalaze na privremenoj slobodi.
Sudac Orie ispričao se zbog činjenice da dugo nisu riješeni preliminarni podnesci obrane vezani uz formu optužnice, objasnivši da je riječ o "vrlo složenim pitanjima". Najavio je skoru odluku sudskog vijeća o tim i drugim podnescima obrane, vezanim uz promjenu uvjeta privremene slobode i druga pitanja.
Među braniteljima šestorice optuženih Hrvata u međuvremenu je došlo do nekih promjena, pa je tako zastupanje Prlića preuzeo američki odvjetnik Michael Karnavas, Brune Stojića odvjetnik Berislav Živković, a Pušića odvjetnik Fahrudin Imbrišimović.
Šestorica optuženih Hrvata dobrovoljno su se predali 5. travnja 2004., na prvom pojavljivanju pred sudom odbacili su sve optužbe, a 9. rujna 2005. pušteni su na slobodu do početka suđenja.
Tereti ih se u 26 točaka za zločine protiv čovječnosti, kršenje ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949., navodno počinjene u sklopu udruženog zločinačkog pothvata u cilju "političkog i vojnog podjarmljivanja, trajnog uklanjanja i etničkog čišćenja bosanskih Muslimana i drugih nehrvata koji su živjeli na onim dijelovima teritorija BiH za koje se tvrdilo da pripadaju Herceg Bosni te pripajanja tih teritorija Hrvatskoj".