"Deronjić će svjedočiti u svim predmetima vezanim uz Srebrenicu. On stoji na raspolaganju sudu", rekao je branitelj Slobodan Cvijetić, ističući kako je do sada kao svjedok optužbe dao iskaze na suđenjima Slobodanu Miloševiću, Radislavu Krstiću, Momčilu Krajišniku, Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću, te da očekuje poziv za suđenje Naseru Oriću.
Deronjić je prvotno bio optužen i zbog svoje uloge u pokolju Bošnjaka nakon pada Srebrenice 1995., ali su nakon nagodbe s Tužiteljstvom te optužbe otpale.
Deronjićev branitelj također je kazao kako je prvostupanjsko vijeće kod utvrđivanja kazne "prekoračilo okvire sporazuma o priznanju krivnje", ustvrdivši da je sud vezan zahtjevima optužbe i od njih može odstupiti samo u korist optuženog. Na raspravi o visini kazne, Tužiteljstvo je za Deronjića tražilo do 10 godina zatvora, a obrana do šest. Tužitelj se danas nije složio ni s jednim žalbenim osnovom obrane, ocjenivši da "vijeće nije pogriješilo kod izricanja kazne".
Sam Deronjić (51), koji je 30. rujna 2003. priznao krivnju za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti zbog ubojstva 60 Bošnjaka u selu Glogova kod Bratunca, tijekom etničkog čišćenja tog područja u proljeće 1992., sucima se obratio patetičnim govorom u kojem je negirao odgovornost za zločin u Glogovi, tvrdeći da je tada "odobrio primjenu sile, ali ne i ubijanje".
Ustvrdio je također da je "u priznanju krivnje išao do granice morala, kao i da je njegova moralna pozicija obzirom na priznanje i svjedočenja diskutabilna".
Kod izricanja 10-godišnje kazna zatvora Deronjiću 30. ožujka 2004., predsjedavajući sudac Wolfgang Schomburg izdvojio je mišljenje, rekavši kako smatra da je on zaslužio najmanje dvostroko dulju kaznu, odnosno 20 godina zatvora, pa se danas stekao dojam da obrana inzistira na smanjenju i onako blage kazne, najviše iz straha da se Žalbeno vijeće u odlučivanju ne prikloni mišljenju njemačkog suca Schomburga.
Deronjića je uhitio SFOR u BiH 7. srpnja 2002. kada je i prebačen u haški pritvor. Ako mu bude potvrđena 10-godišnja kazna, ostaju mu još tri i pol godine zatvora, jer se osuđenici ICTY-a oslobađaju nakon što izdrže dvije trećine kazne.