Tužitelj Daryl Mundis u svojoj je završnoj riječi naglasio kako su 1993. godine protiv Hrvata i Srba u srednjoj Bosni počinjeni teški zločini s ozbiljnim posljedicama za lokalno stanovništvo.
U vrijeme na koje se odnosi optužnica brigadni general Hadžihasanović (55) bio je zapovjednik 3. korpusa ABiH, dok je potpukovnik Kubura (41) zapovijedao 7. muslimanskom brdskom brigadom u sastavu 3. korpusa.
Hadžihasanovića i Kuburu, po riječima tužitelja Mundisa, ne tereti za izravno počinjenje zločina, već za propust da ih spriječe ili kazne, uključujući tu i zlodjela koja su izvršili mudžahedini iz sastava 3. korpusa ABiH.
Hadžihasanović je svojim propustima "omogućio više od 30 ubojstava koja su potom ostala neriješena, dopustio je da osobe koje su činile zločine u zatočeničkim centrima izbjegnu odgovornost i da pojedinci koji su palili i pljačkali hrvatske kuće također izbjegnu odgovornost", kazao je Mundis, dodajući da se isto odnosi na 7. muslimansku brigadu i Amira Kuburu.
Tužitelj je naglasio da su obojica prije stupanja u ABiH bili na službi u JNA, te su kao profesionalni časnici znali koje su dužnosti i obveze zapovjednika prema međunarodnom ratnom pravu.
Obrana je istaknula da je zapovjednik 3. korpusa godine 1993. bio u "nemogućnoj misiji", ratujući istodobno protiv srpskih i hrvatskih snaga u BiH, te pozvala sudsko vijeće da uzme u obzir "stvarne okolnosti" kada procjenjuje je li Hadžihasanović poduzeo sve razumne mjere za sprječavanje ili kažnjavanje zločina.
Njegova braniteljica Edina Rešidović upozorila je na presedan da tužitelj predlažući visinu kazne nije naveo nijednu olakotnu okolnost za optuženog.
Raspravno vijeće kojim predsjedava talijanski sudac Jean-Claude Antonetti presudu će donijeti naknadno, nakon ljetne stanke u radu ICTY-a koja završava 15. kolovoza.
Hadžihasanović i Kubura optuženi su po zapovjednoj odgovornosti za kršenje ratnog prava i običaja zbog ubojstava, nasilja protiv života i tijela, okrutnog postupanja, protuzakonitog rada, bezobzirnog razaranja gradova, naselja ili sela neopravdanog vojnom nuždom, pljačku javne i privatne imovine i uništavanje vjerskih objekata.
Terete se za akcije snaga ABiH u kojima je ubijeno oko 200 civila, kao i za protupravno pritvaranje, mučenje i zlostavljanje stotina Hrvata i Srba, te bezobzirno razaranje naselja i pljačku imovine.
Dobrovoljno su se predali ICTY-u 2. kolovoza 2001. Suđenje im je počelo 2. srpnja 2004., a tijekom 29 tjedana optužba je izvela 90 svjedoka, od kojih 16 zaštićenih. U dokaznom postupku obrane, od 18. listopada 2004. do 18. veljače ove godine, saslušano je 50 svjedoka. Hadžihasanović i Kubura su nakon predaje ICTY-u dvije godine proveli na privremenoj slobodi, od 13. prosinca 2001. do 27. studenoga 2003.