Ovi podaci potvrđuju orijentaciju banaka na veće kreditiranje stanovništva motivirano izdašnijim prinosima i prihvatljivim rizikom, a da bankari i dalje računaju na dinamično kreditiranje građana govore i novi potezi pojednih banaka sa daljnjim snižavanjem kamatnih stopa i poboljšanjem uvjeta za odobravanje pojednih vrsta kredita.
Time se nisu obistinile ni neke ocjene da bi mjere HNB-a usmjerene na usporavanje inozemnog zaduživanja banaka mogle dovesti do povećanja kamatnih stopa.
Prema podatcima Hrvatske narodne banke, ukupni su krediti stanovništvu krajem svibnja dosegnuli iznos od 68,2 milijarde kuna, a u odnosu na kraj prošle godine povećani su za oko tri milijarde kuna.
Na godišnjoj su razini, u odnosu na isti mjesec 2004., krediti stanovništvu u svibnju ove godine nominalno bili veći za 11,3 milijarde kuna ili za 19,9 posto.
U ukupnim kreditima stanovništvu sa jednom trećinom zastupljeni su stambeni krediti, koji su na kraju svibnja iznosili 22,5 milijardu kuna, što je za 4,4 milijarde kuna, ili za 24,5 posto više nego prije godinu dana.
Krediti poduzećima na kraju petog ovogodišnjeg mjeseca iznosili su 55,6 milijardi kuna, što je za 2,2 milijarde kuna više nego na kraju 2004., a za 5,4 milijarde kuna više nego u svibnju lani.
Iz podataka HNB-a o distribuciji kredita banaka po institucionalnim sektorima može se izračunati da je udio kredita građanima u ukupnim kreditima banaka svim sektorima na kraju svibnja iznosio 49 posto prema 48,9 posto prije godinu dana.
Istodobno je udio kredita poduzećima smanjen sa 43,2 posto u prošlogodišnjem svibnju na 40 posto na kraju istog mjeseca ove godine.
Udio od preostalih 11 posto odnosi se na kredite banaka središnjoj državi, lokalnim jedinicama, te kredite ostalim bankarskim institucijama i nebankarskim financijskim institucijama.
(Hina) xbn yds