Ispravak vijesti br. 4431
Više od polovice kredita u 2004. odobrile tri banke
ZAGREB, 8. srpnja 2005. (Hina) - Molimo korisnike da u vijesti HNA4431 "Više od polovice kredita u 2004. odobrile tri banke" unesu ispravak u naslovu i tekstu i umjesto 2004. koriste termin 'stanje krajem 2004.'.Uredništvo Hine
Ispravljena vijest tako u cijelosti glasi:
Više od polovice kredita krajem prošle godine odobrile tri banke
Hrvatske su banke do kraja prošle godine odobrile 141,07 milijardi kuna kredita ili 17,17 posto više nego na kraju prethodne godine, pri čemu je 62,8 milijardi kuna kredita (porast od 23,17 posto) plasirano stanovništvu, a 58,88 milijardi kuna (porast od 11,96 posto) hrvatskom gospodarstvu.
Prema podacima iz posebnog izdanja Privrednog vjesnika "Banke", u ukupnom iznosu do kraja prošle godine odobrenih kredita najveće udjele imaju Zagrebačka banka (ZABA), Privredna banka Zagreb (PBZ) te Erste & Steiermaerkische bank (ESB) - koje su odobrile 76,33 milijarde kuna kredita ili oko 54 posto.
U kreditiranju je predvodila ZABA, koja je do kraja prošle godine stanovništvu odobrila 16,67 milijardi kuna, a gospodarstvu 14,45 milijardi kuna kredita, odnosno ukupno 31,7 milijardi kuna ili 15,8 posto više nego do kraja 2003. Na ZABA-u tako otpada više od 22 posto ukupno plasiranih kredita do 31. prosinca prošle godine.
Slijedi PBZ, s 11,38 milijardi kuna kredita plasiranih stanovništvu te 8,95 milijardi kuna kredita gospodarstvu.
Po iznosu kredita odobrenih gospodarstvu, sa 7,27 milijardi kuna, na trećem je mjestu ESB, koja je građanima odobrila 6,5 milijardi kuna kredita. No, treće mjesto po kreditima stanovništvu zauzima Raiffeisenbank Austria (RBA), sa 7,5 milijardi kuna. Ta je banka poduzetnicima pak plasirala kredita u iznosu od 5,15 milijardi kuna.
Te četiri banke zauzimaju i vodeća mjesta po udjelima u ukupnim depozitima na kraju prošle godine. Hrvatske su banke na kraju 2004. godini tako ukupno imale 139,22 milijarde kuna depozita - 91,07 milijardi kuna od građana, 45,12 milijardi kuna od privrede, a 3,02 milijarde kuna od države.
Pritom se najveći dio ukupnih depozita, 27,5 posto ili 38,4 milijarde kuna odnosi na ZABA-u, koju slijede PBZ sa 27,77 milijardi kuna (oko 20 posto), RBA sa gotovo 14 milijardi kuna (10 posto) te ESB s 13,5 milijardi kuna (9,7 posto) depozita.
U štednji građana ZABA sa 26,86 milijarde kuna ima još veći udio - od gotovo 30 posto, dok je udio PBZ-a, s 19,3 milijarde kuna, 21 posto. U ESB je pak bilo 9,7 posto ili 8,8 milijardi kuna štednje građana, dok je RBA na četvrtom mjestu sa 7,45 milijardi kuna ili udjelom od oko 8 posto.