Hrvatska je među tranzicijskim zemljama nažalost i apsolutni rekorder prema udjelu inoduga u BDP-u, a hrvatske su banke u posljednje tri godine u povećanju duga postale vodeći sektor, s udjelom od 34 posto u ukupnom dugu. Taj bi udio bio i veći da nije bilo intervencija središnje banke, no Hrvatska narodna banka (HNB) više nema puno mjera na raspolaganju kako bi bitnije usporila taj rast, rekao je Primorac.
Međutim, teza da je strano vlasništvo u bankama uzročnik takvog rasta zaduženja banaka, drži Primorac, nije u potpunosti točna, jer se pokazuje da se i banke u domaćem vlasništvu ponašaju podjednako, a HNB-u jednostavno nije preostalo još puno instrumenata kojima bi se 'borila' protiv njihovog daljnjeg zaduženja.
Istodobno, dodao je Primorac, mjere HNB-a ne bi trebale biti izgovor bankama za povećanje kamatnih stopa jer njihova profitabilnost, usprkos slabljenju bankarskih aktivnosti, ne daje opravdanje za to.
Banke su, kao poduzetnici, samo iskoristile sve pružene mogućnosti, a jedan od temeljnih generatora rasta zaduženja je sklonost pretjeranoj potrošnji na svim razinama, od građana, preko poduzeća do države, ustvrdio je Primorac.
U prilog tome, kazao je, govori i podatak o rastu udjela plasmana stanovništvu u ukupnim plasmanima na više od 50 posto, po čemu je Hrvatska također među rekorderima u regiji. Primjerice, na drugom je mjestu Poljska, u kojoj krediti stanovništvu čine oko 38 posto ukupnih plasmana.
Tako je od ukupno 141,07 milijardi kuna odobrenih kredita u prošloj godini, stanovništvu bilo namijenjeno 62,8 milijardi ili 23,17 posto više nego godinu ranije, a privredi 58,88 milijardi kuna ili 11,96 posto više.
Posebno izdanje Privrednog vjesnika i ove godine, 13 put zaredom, donosi tradicionalnu rang listu hrvatskih banaka te njihovu usporedbu po nizu pokazatelja.
Ta rang lista tako pokazuje da je i u prošloj godini nastavljena dominacija 'velike šestorke' - Zagrebačke, Privredne, HVB Splitske, Erste & Steiermaerkische, Hypo Alpe-Adria-Banke te Raiffesenbanke, na koje se odnosi 88 posto dobiti, 82 posto aktive i odobrenih kredita te 80 posto štednje stanovništva u prošloj godini.